ADB Ho Governu Timor-Leste Servisu Hamutuk Hodi Haree ba Problema Estrada Iha Rai Laran

Manila, Filipina, 16 Dezembru 2025 (Média Democracia) – Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ho Governu Timor-Leste asina ona akordu empréstimu ho valor millaun $75 no subvensaun millaun $3 hodi reabilita segmentu importante husi estrada nasionál ne’ebé liga rejiaun leste ba kosta súl. Finansiamentu ida ne’e sei hasa’e konetividade estrada no komérsiu enkuantu haburas partisipasaun lokál no harii reziliénsia.

Subvensaun ne’e rasik husi ADB nia Programa Parseria Reziliénsia Komunidade nian, finansia husi Ajénsia Fransa Dezenvolvimentu, Governu Irlanda, Fundu Klima Verde, Fundu Dezenvolvimentu Nórdiku, no Governu Reinu Unidu. Sei ajuda suku sira iha korredór estrada nian ne’ebé vulnerável ba klima estremu, hamutuk dezeñu no implementa investimentu adaptasaun ho eskala ki’ik ne’ebé tuir ho kondisaun lokál hodi hamenus impaktu sira husi perigu dezastre naturál hanesan inundasaun.

“Projetu ida ne’e sei reforsa kapasidade komunidade no ajénsia nasional atu dezenvolve, implementa no mantén infraestrutura resiliente.” Dehan Diretora ADB iha Timor-Leste, Estefania Dina

Diretora hatutan, projetu ne’e sei apoiu dezenvolvimentu padraun nasional no orientasaun tékniku atu integra infraestrutura verde (green infrastructure) hanesan solusaun bazeia natureza, ho infraestrutura gris (grey infrastructure) hanesan sistema enjenaria tradisionál inklui konstrusaun dalan, ponte, kanál drenajen, kulvert no seluk tan iha investimentu transporte.

“Hari’i reziliénsia komunidade nian ne’e esensiál hodi proteje moris no meius subsisténsia hasoru dezastre no eventu klimátiku sira. Projetu ida-ne’e sei fó kbiit ba komunidade lokál sira hodi lidera dezenvolve solusaun sustentável no adaptativu, ne’ebé proteje infraestrutura krítiku sira no apoia dezenvolvimentu inkluzivu.” Hatutan Diretora ADB Timor-Leste

Diretora afirma, projetu ne’e sei hadia ponte sira ne’ebé aat ona no rezolve interrupsaun sira relasiona ho inundasaun, uza enjeñaria inovadora no solusaun bazeia natureza hodi hametin reziliénsia ba dezastre sira.

Parte importante ne’ebé sei hadia sistema drenajen, terraplén ne’ebé aas, aspal ne’ebé adapta ba perigu naturál no foho-lolon sira ne’ebé halo ho bioenjeñaria hodi hamenus risku rai-halai. Melloramentu sira-ne’e sei reforsa seguransa rodoviária, konfiabilidade, no efisiénsia asegura viajen ne’ebé di’ak no konetividade rejionál ne’ebé forte liu.

Esplika liután ADB hanesan banku dezenvolvimentu multilaterál ne’ebé suporta kreximentu inkluzivu, reziliente no sustentável iha rejiaun Ázia no Pasífiku. Servisu hamutuk ho ninia membru no parseiru atu rezolve dezafiu kompleksu sira hamutuk, uza meius finanseira inovativu no parseria estratéjiku atu transforma moris, harii infraestrutura ho kualidade, no proteje ita-nia planeta. Harii iha tinan 1966, ADB nia membru hamutuk 69 na’in 50 husi rejiaun Ázia no Pasífiku.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Media ADB

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *