Dili, 17 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Fundu Nasoens Unidas ba Populasaun (UNFPA-sigla ingles), hamutuk ho Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun realiza konsultasaun Nasionál ho Governu Timor-Leste, sosiedade sívil , parseiru dezenvolvimentu, akadémia no sistema nasoens unidas liga ho UNFPA nia programa no prioridade ba Timor-Leste ba tinan lima oin mai ne’e sei hahú husi 2026-2030.
Programa no prioridade UNFPA nian hahú husi 2021-2025 remata iha Dezembru tinan ida ne’e, programa no prioridade foun sei hahú iha 2026-2030.
Iha diskursu, reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren apresia ba Eselénsia Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun ho ekipa tanba ko-organiza konsultasaun krítiku hodi reflete kona-ba ita nia kooperasaun pasadu no trasa dalan ba oin, Programa Kooperasaun País tuir mai entre Governu Timor-Leste no UNFPA, ba períodu 2026-2030.
“Hanesan rekorda husi Koordenadora Rezidente ONU nian, UNFPA nia misaun maka kona-ba ema, liuliu hadi’a saúde no moris-di’ak feto, labarik-feto no joven sira. Ami apoia nasaun no teritóriu liu 150 atu hakotu mortalidade inan nian ne’ebé bele prevene, nesesidade planeamentu familiár ne’ebé seidauk satisfás, no hakotu violénsia bazeia ba jéneru, no prátika perigu sira hasoru feto no labarik-feto sira iha tinan 2030. Ne’e maka objetivu ambisiozu sira, maibé ita bele alkansa liu husi fó liman hamutuk ba futuru di’ak liubá ema hotu.” Dehan Reprezentante UNFPA bainhira hola parte iha Diakursu ne’ebé hala’o iha Salaun MNEK Segunda ne’e
Nia dehan UNFPA orgullu halo parseria ho governu ne’ebé produtivu tebes no iha konfiansa ba nasaun Timor-Leste.
“UNFPA nia programa sira sempre aliña ho planu no prioridade nasionál sira, no hatán ba nesesidade sira husi populasaun no komunidade sira-nian. UNFPA mós rekoñese parseria no kolaborasaun forte ho parseiru prinsipál sira inklui parseiru dezenvolvimentu sira, organizasaun sosiedade sivíl, no komunidade sira tanba apoia ami-nia mandatu no programa sira iha Timor-Leste.” Dehan nia
Nia informa, Timor-Leste hamenus mortalidade inan nian husi 557/100000 iha 2009 ba 195/100,000 iha 2016. Feto barak liu maka asesu ba servisu seksuál no reprodutivu. Feto no labarik-feto barak liután hetan kbiit no protesaun husi violénsia, abuzu no diskriminasaun.
“Marka ka atinjimentu seluk maka foin lalais ne’e Governu mós hasa’e ona alokasaun orsamentu ba produtu esensiál sira ba saúde reprodutiva nian inklui kontraseptivu sira liuhusi Paktu Kompromisu ne’ebé asina entre Governu no UNFPA. Nu’udar rezultadu, Governu investe ona maizumenus millaun USD1.2 iha tinan 3 ikus ne’e ba aprovizionamentu produtu esensiál sira ba saúde reprodutiva ba fornesimentu servisus saúde seksuál reprodutiva ho kualidade iha nasaun laran tomak. Ida-ne’e hanesan demonstrasaun ida husi kompromisu forte governu nian atu asegura katak laiha feto ida maka mate tanba kauza sira ne’ebé bele prevene husi mortalidade inan nian.” Nia Informa
Maske ho progresu ida-ne’e, ita iha buat barak atu avansa no atinji hamutuk. Kuaze feto ida husi feto nain tolu nafatin hetan violénsia fíziku ka seksuál, no feto ida husi feto haat hakarak asesu ba kontraseptivu sira maibé labele tanba razaun barak.
Dadus husi Autoridade Estatístika hatudu katak 16% husi indikadór sira ODS nian iha dalan loos, 56% presiza aselera no 28% fila-fali ba kotuk. Atu sukat progresu ba meta nasionál sira, disponibilidade, kualidade no utilizasaun dadus nian mós bele hadi’a.
“Ho liu 70% husi populasaun ho idade menus husi tinan 35 no populasaun joven, tranzisaun demográfika aprezenta potensiál atu aproveita dividendu demográfiku. Investimentu sira iha saúde, edukasaun, hasa’e abilidade no empregu foin-sa’e sira nian, bele sai hanesan aselerador ba realizasaun objetivu no aspirasaun dezenvolvimentu Timor-Leste nian.” Nia esplika
Tanba ne’e UNFPA iha kompromisu atu apoia governu iha área dinámika populasaun, saúde reprodutiva no direitu reprodutivu, igualdade jéneru, dezenvolvimentu juventude, reflete kona-ba impaktu husi mudansa demografia ba dezenvolvimentu ekonómiku, servisu sosiál no ambiente, uza dadus no evidénsia.
Iha biban ne’e Ministru Negosiu Estranjeiru Kooperasaun (MNEC-sigla portugues), Bendito Freitas hateten, MNEK iha programa konsultas nasionál ne’ebé realiza husi UNFPA hanesan parseiru Nasoens Unidas nian.
“Ita iha programa ida Konsulta nasional ne’ebé realiza husi UNFPA hanesan parseriu nasoens unidade nian, no ita-nia governu Timor-Leste ne’ebé la’o kleur ona prinsipalmente atu haree programa estratejiku ba tinan 5 mai ne’e husi 2026-20230.” Dehan Ministru Bendito ba jornalista sira iha Salaun Nobre MNEK Segunda ne’e
Nia haktuir, fulan hirak liubá Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun mós realiza Konsulta nasional ho ajénsia Nasoens Unidas sira seluk hanesan UNICEF, WFP nomos UNDP.
“Ohin ita ho UNFPA importante tebes, tanba elementu ida ne’ebé fundamental ba ita-nia sosiadade mak saude ba ita-nia feton sira, ita-nia oan sira, inan isin rua sira, ne’eduni programa ida ne’e importante tebes. Nasoens unidas Koopera ho ita hetan mós apoiu husi doadores sira hanesan governu Japaun dezenvolve klinika nomos tau-matan ba Postu no sede saúde Komunitária sira.” Haktuir Nia
Entretantu elementu ne’ebé importante ba governu atu konstitui sosiadade ne’ebé Saudável, saúde ne’ebé harmonia paz mak presiza ligadu mós ba iha orientasaun kapasitasaun, asisténsia adekuada, sistemátika no propiedade, liu-liu apoiu ba labarik feton sira, inan isin-rua nomos joven sira.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
