Atu Kombate Kankru Serviks Iha TL, MS Ho Governu Australia Lansa Klinika Rastreiu Kankru Servisk Iha Vera-Cruz

Dili, 28 Marsu 2025 (Media Democracia) – Ministériu Saúde hamutuk ho Governu Austrália nomos parseiru dezenvolvimentu realiza atividade lansamentu ba “Fatin Rastreiu no Tratamentu ba Kankru Serviks” nomos entrega sertifikadu ba pesoál saúde na’in sanulu resin-neen (16) ne’ebé partisipa  ona treinamentu durante loron 8, kona-ba oinsá atu halo screaning ba Kankru Servikas nian ne’ebé hetan formasaun husi EPICC Australia, liuhusi Departamentu Family Pleaning.

Iha diskursu Vise-Ministru ba Fortalesimentu instituisionál Saúde José dos Reis Magno Orgullu hodi anúnsia kona-ba lansamentu ba servisu rastreou Tratamentu Human Papilona Virus iha Sentru Saude Internamentu Vera-Cruz.

“Lansamentu ba fasilidade rastreiu ne’e nu’udar pasu signifikativu ba kombate kankru serviks iha Timor-Leste, estratejia global ne’ebé rekomenda husi organizasaun mundial saude hasoru virus papilona humana mak vasina tenke 90%, rasteiu 70% no tratamentu tenke 90%.” Dehan Vise-Ministru José Reis Magno liuhusi nia diskursu iha SSI Vera-Cruz Kinta ne’e (27/03/2025)

Nia dehan liuhusi lansamentu ne’e kompleta estratejia Ministériu Saúde hodi prepara fasilidade Rastreiu hodi halo tratamentu ba kankru serviks ne’ebé kauza husu Virus HPV.

“Ho fasilidafe ida ne’e ita-nia inan feton sira sei mai halo kontrolu ba sira-nia saude liuhusi atividade rastreiu no tratamentu, Inan sira ne’ebé alvu hahu husi idade 30 to’o 49, fasilidade ba kombate kankru serviks ba servisu no ekipamentu ba formasaun profisionais saude sira.” Nia dehan

Liuhusi lansamentu refere Governante ne’e apela no enkoraja ba inan feton sira atu ba utiliza servisu ne’e hodi hatene no foti medida apropriadu no sedu ba sira-nia saude, ba feto maluk sira hotu ne’ebé ho idade 39 to’o 49 atu ba iha sentru saude internamentu Vera Cruz, HNGV, Sentru Saude Formosa, Sentru Saude Tirilolo Baucau atu halo kontrolu ba ita-boot sira-nia saúde hodi kombate kankru serviks

Iha biban ne’e Xefe Misaun Adjuntu husi Austrália Edwar Wilkinson haktuir, lansamentu ba klínika rastreiu no tratamentu foun iha kllinika Vera-Cruz ne’e marka etapa importante ba esforsu hotu hodi kombate kankru serviks iha Timor-Leste.

“Kankru serviku sai hanesan kankru segundu ba inan feto sira iha ita-nia nasaun nomos kankru ne’e bele halo ema barak mate, servisu foun ida ne’e empodera feto sira kontrol sira nia saúde rasik, liuhusi sira mesak hasai sira-nia amostra, sira sei senti komfortable liu nomos iha privasidade ba sira-nia-an, no bele foti resultadu iha loron hanesan nomos bele hetan kedas opsaun tratamento nian.” Dehan Xefe Misaun Adjuntu husi Austrália Edwar Wilkinson

Nia informa katak husi implementasaun teste efetivu HPV DNA, nomos hasai amostra iha loron hanesan rastreiu no modelu tratamentu ita foti etapa importante hodi prevene kankru serviks, Inisiativa ida ne’ebé apoio husi paresiru EPICC, Governu Australia, hanesan testamuña ida husi parte rua iha komitmentu hodi hadi’ak saúde feto nian no hodi alkansa eliminasaun kankru serviku iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan Prezidente Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSPTL) Merita Monteiro haktuir katak, papél husi INSPTL nian atu fó formasaun ba pesoál saúde ne’ebé partisipa iha formasaun ba screaning kankru serviks nian.

“Pesoál saúde hamutuk 16 mak ohin simu sertifikadu tanba partisipa ona iha formasaun relasiona ho oinsá halo screaning ba iha kankru serviks hamutuk ema na’in 16 ne’ebé kompostu husi médiku espesialista na’in 3, médiku jerál na’in 3, iha parteira na’in 8 nomos iha analista na’in 2, formasaun ne’e halo enkolaborasaun ho Australia liuhusi departamentu family pleaning ne’ebé sira haruka expert sira ne’ebé iha esperiénsia servisu hamutuk ho institutu nasionál saúde públika fó treinamentu ba ita-nia pesoál saúde sira.” Dehan Prezidente INSPTL ba jornalista sira iha SSI Vera-Cruz Dili

Nia dehan treinamentu ba pesoál saúde sira ba sreaning kankru serviks foin primeira ves halo no lansa iha Timor, programa ne’e foin eziste dadaun ne’e, Ministériu Saúde foin halo programa refere maibé seidauk bele estabelese iha Munisípiu sira.

“Ne’ebé ita hanoin dehan katak, atu responde ba númeru komunidade ne’ebé barak iha Dili, tanba neste momentu ita so bele halo atendementu lai iha Dili depois mak Ministériu Saúde sei haree tok posibilidade para atu bele estende tan ba iha fatin seluk, maibé la’os sira na’in 16 de’it mak partisipa iha treinentu ne’e.” Nia dehan

 Nia afirma katak ba futuru INSPTL sei koolabora nafatin ho EPICC program nomos family planing Australia nian atu bele mós halo tan treinamentu ba pesoál saúde sira seluk, nune’e bainhira loke sentru de rastreiu kankru serviks iha fatin seluk ita iha pesoál saúde natón iha koñesimentu ne’ebé bele halo atendimentu ba iha inan feto maluk sira ne’ebé presiza.

Enkuantu treinamentu ne’e iha modul 12, ne’ebé halo durante loron 8 nia laran, dadaun ne’e pesoál saúde hirak ne’e prontu ona iha SSI Vera-Cruz atu halo atendimentu ba iha inan feton sira ne’ebé hakarak hatene sira-nia saúde, liuliu kona-ba kankru serviks.

Entretantu pesoál Saúde na’in 16 ne’e balun mai husi HNGV, husi sentru saúde sira, Vera Cruz, Laboratoriu nasionál nomos formador rasik husi INSPTL.

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *