Dili, 21 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Centro Nacional Chega Institutu Públiku. estabelese asina akordu servisu hamutuk ho Asosiasaun Vítima Konflitu Polítiku 1974-1999 no Asosiasaun Eis-Prizoneiru Politiku (ASSEPPOL).
Diretór ezekutivu Sentro Nasional Chega Hugo Maria Fernandes hateten, asinatura nota entendiment ne’e realiza atu kontinua servisu hamutuk iha implementasaun programa ne’ebé entidade tolu ne’e halo hodi implementa planu estratéjiku husi kada instituisaun nomos programa anuál sira.
“Nota entendimentu ida ne’e foku ba asuntu rua, ida kona-ba fortalesimemtu instituisionál, ne’ebé hahu kedas Sentru Nasionál Chega harií iha 2017 no to’o agora CNC kontinua halo parseria ho ASSEPPOL no Asosiasaun Vítima oinsa atu tulun malu hodi hametin liután kapasidade instituisaun ne’e rasik no rekadu ba instituisaun tolu ne’e hotu, sentru Chega rasik liuhusi parseria ne’e bele aprende oinsá mak lala’ok servisu iha terrenu maibé iha oportunidade hanesan oinsa implementa programa sira entre instituisaun tolu ne’e iha relasaun ba malu.” Dehan Diretór Ezekutivu CNC.IP ba jornalista sira iha Eis-komarka Balide Sexta ne’e
Nia informa Centro Nasional Chega apoiu finansiamentu hodi atribui ba ASSEPPOL no ba Asosiasaun Vítima 1974-1999, apoiu ne’e kada tinan no durante tinan tolu nia laran ona.
“Sentru Chega sei atribui, Primeiru apoiu finanseiru para depois ASSEPPOL no Asosiasaun Vítima bele hala’o sira-nia atividade ka programa sira, segundu hanesan hotu-hotu hatene iha antigu komarka Balide ne’e ASSEPPOL no Asosiasaun Vítima mós halo sira-nia edifísiu iha ne’e ita mós fasilita espasu ba servisu, apoiu tékniku, espasu ba área servisu, edifísiu, eletrisidade, fasilidade sira ne’ebé bele uza hodi hala’o atividade ASSEPPOL.” Nia informa
Terseiru mak oinsá mak programa hirak ne’ebé ASSEPPOL ho Asosiasaun Vítima sira halo ne’e aliña mós ho programa CNC nian.
Iha ambitu ne’e foku liubá apoiu ASSEPPOL no Asosiasaun Vítima 1974-1999 iha sira-nia atividade hotu, dokumentassun no memória.
“ASSEPPOL foku ba oinsá dokumenta memória Eis-prizioneiru polítiku sira durante ita-nia periodu konflitu, oinsá atu dokumenta no arkiva rai ho di’ak, depois halo dokumentus ne’e bele asesivel, nune’e mós ba asosiasaun vítima sira haree ba vítima jerál liuliu ba vítima konflitu polítika 1974 to’o 1999.” Nia afirma
Entaun apoiu ne’ebé fó ba ASSEPPOL no Asosiasaun Vítima ne’e hanesan, oinsá sira bele halo servisu dokumentasaun, servisu fó apoiu ba vítima sira ne’ebé iha hela kondisaun presiza apoiu finanseiru, oinsá atu tratamentu ba vítima nia saúde, depois bele duni fó resposta ba saída mak mandatu ne’ebé CNC hetan husi dekretu lei 48/2016.
Iha fatin hanesan Diretór Ezekutivu Asosiasaun Eis-Prizioneiru Polítiku (ASSEPPOL), Martinho R. Perreira hato’o nia agradrsementu ba Sentru Nasionál Chega hodi servisu hamutuk, hodi ajuda halo komunikasaun hirak ne’ebé CAVR husik hela, aleinde ne’e apoiu operasionál atu halo tuir akordu ne’ebé estabelese ona.
Iha biban ne’e Koordenadór Nasionál Asosiasaun Vítima 1974-1999 Domingos Pinto de Araújo Moniz hatutan Prosesu nota entendimentu ne’e hanesan legalidade ida hodi kesi-an no banati tuir saída mak hakerek iha akta refere hodi bele servisu.
“Haree ba responsabilidade ne’ebé iha aseitasaun hamutuk iha pontus lubuk ida iha ne’e, ha’u hanoin nota entendimentu ida ne’e ba tinan ida hetan apoiu husi CNC hodi kontinua tau-matan ba vítima vulneravel sira, nune’e bele koresponde hamutuk ho Sentru Chega sai parseria tau forsa hamutuk hodi koresponde ba rekomendasaun saida de’it, ida ne’e mak husi mandatu CAVR ho CVA nian.” Nia haktuir
Nia salienta katak nota entendimentu ne’e sai giaun no eleva asosiasaun hodi halo nia servisu sai diak liután, nune’e la’o karik labele sees husi giaun refere.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
