Dili, 04 Jullu 2025 (Média Democracia) – Prezidente Republika José Ramos Horta hato’o nia diskursu iha ambitu loron nasional ba Ema ho difisiente iha nasaun Timor-Leste ho tema “Promove direitu ema ho defisiénsia liuhusi kompromisu Governu atu labele husik ema ida iha kotuk.” Selebrasaun loron nasional ba EhD ne’e iha Munisipiu Manatutu.
Presidente ohin loron hamutuk hotu iha ne’e hodi hala’o serimonia selebrasaun ba Loron Nasionál ba Ema ho Defisiénsia, ne’ebé marka ofisialmente iha rai-laran tomak iha loron 4 fulan jullu, no tinan ida ne’e selebra iha Munisípiu Manatuto.
“Uluk nanain, hato’o ha’u-nia agradesimentu sinseru ba Governu Timor-Leste, iha pessoa Sua Exelénsia Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), ba empeñu no koordenasaun ne’ebé halo eventu ida-ne’e sai posível. Ha’u mós agradese ba ita-nia parseiru internasionál sira, liuliu reprezentante Nasionál Fundu UNPRPD, UN Women, Gabinete Altu Komisáriu Nasoins Unidas nian ba Direitus Umanus, no UNICEF, ba sira-nia apoiu tékniku no finanseiru, ne’ebé esensiál atu alkansa sosiedade ida ne’ebé inkluzivu duni.” Dehan Prezidente Republika José Ramos Horta
Nia hatutan, tema ne’ebé inspira ema hotu iha tinan 2025 ida ne’e mak, “Promove direitu ema ho defisiénsia liuhusi kompromisu Governu atu labele husik ema ida iha kotuk,” hanesan apelu ida ne’ebé klaru ba asaun, atu garante katak laiha ema ida ho defisiénsia mak hela iha kotuk, hodi kumpre Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS), ho énfaze ba ODS sira kona-ba “Redusaun Dezigualdade sira”.
“Atividade sira ne’ebé hala’o iha Manatutu inklui hanesan Misa Agradesimentu, Marsa ba Inkluzaun no distribuisaun nesesidade esensiál sira – hanesan ezemplu prátika di’ak ida, ne’ebé hakbesik autoridade nasionál, lokál no parseiru dezenvolvimentu ba sidadaun sira, hodi promove respeitu ba dignidade no direitu ema ho defisiénsia sira-nian. Manatutu mak sai uma-na’in ba selebrasaun nasionál ida-ne’e, tanba númeru sidadaun ho defisiénsia ne’ebé signifikativu no nesesidade urjente atu reforsa Estadu nia prezensa iha-ne’e.” Hatutan Prezidente Republika José Ramos Horta
Tuir dadus husi tinan 2015, ne’ebé publika iha tinan 2021, iha ema ho defisiénsia liu 38.000 (rihun tolunulu resin-ualu) iha Timor-Leste, husi sira ne’e liu 25.000 (rihun ruanulu resin-lima) maka laiha asesu ba edukasaun, maski organizasaun sira hanesan Asosiasaun Defisiente Timor-Leste (ADTL) kalkula númeru aas liu. Diferensa ida-ne’e hatudu dezafiu ne’ebé TL hasoru, lahó dadus ne’ebé konfiável, laiha polítika sira ne’ebé efetivu, tanba ne’e governu iha ona planu nasional sira.
“Ita-nia Planu Asaun Nasionál ba Inkluzaun Ema ho Defisiénsia 2021–2030 reprezenta akontesimentu fundamentál ida, ne’ebé preve inkluzaun iha setór edukasaun, saúde, empregu, justisa no partisipasaun sívika, maibé dezafiu sira barak no presiza perseveransa, infraestrutura eskolár no públika barak liu la asesivel nafatin, estigma no diskriminasaun eziste nafatin iha komunidade sira no iha área barak, servisu sira depende demais liubá organizasaun naun-governamentál sira.” Subliña Prezidente Republika
PR Horta Informa governu presiza atu hametin papél Organizasaun Ema ho Defisiénsia nu’udar protagonista no parseiru ativu iha elaborasaun polítika. Ema sira ho defisiénsia nia lian tenke sai hanesan sentru ba desizaun ne’ebé afeta sira.
Ita fiar iha Timor-Leste ida ba ema hotu-hotu no mehi ne’e realiza iha asaun ki’ik no boot sira, rampa ida ne’ebé harii ho di’ak, dokumentu síviku ida ne’ebé hasai lahó barreira, eskola ida ne’ebé asesivel, atendimentu ida ho respeitu iha sentru saúde no iha servisu públiku sira, empregu ida ne’ebé dignu ho saláriu ne’ebé adekuadu. Asaun sira ne’e ida-idak tradús ba dignidade, autonomia no partisipasaun.
Mai tau liman hamutuk hodi hateke agora ba Loron Mundiál Ema ho Defisiénsia nian, ne’ebé sei selebra dala ida tan iha loron 3 fulan dezembru tinan 2025, nafatin kontinua enkoraja setór hotu-hotu sosiedade nian no parseiru dezenvolvimentu sira atu promove tan inisiativa sira ne’ebé hakle’an inkluzaun ida-ne’e, inklui debate públiku sira, kampaña sensibilizasaun, espozisaun talentu, formasaun asesibilidade, no asaun konkreta sira ne’ebé lori rezultadu prátiku no dura ba tempu naruk.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas

