Dili, 03 Dezembru 2024 (Média Democracia) – Fokupers realiza seminariu no bazar relasiona ho kampana Loron 16 ativismu kontra violensia hasoru feto ho tema “Hamutuk ita prevene no hapara violensia hasoru feto liuhusi asegura feto nia direitu fundamental sira inklui direitu ba rai no propriedade, Seminariu ne’e realiza iha Edifisiu Fokupers Farol Dili.
Iha abertura husi Diretor Geral Sekretariadu Estadu Igualidade SEI Armando da Costa hateten, SEI hakarak hato’o hela apresiasaun ba iha Fokupers ho nia parseriu sira ne’ebé suporta Fokupers hodi realiza atividade ne’ebé hatudu komitmentu ida forti tebes, hahu kedas husi tempu uluk to agora ida ne’e signifika katak iha duni komitmentu vontade husi fokupers ho nia parseriu sira.
“Atividade ne’e realiza iha ambitu kampana durante loron sanulu resin-neen kontra Formas violensia oioin hasoru feto no labarik feto, no atividade lubuk ida ne’ebé ita lansa ona hahu husi 25 novembru iha fatin sira ne’ebé hala’o atividade kona-ba hapara violensia hasoru feto no labarik feto sira iha nasaun ida ne’e.” Dehan Diretor Geral Sekretariadu Estadu Igualidade SEI Armando da Costa
Nia hatutan esperansa husi atividade ohin ne’e SEI servisu hamutuk ho parseriu sira nomos sei kontribui direta ba iha pontu rua, ida mak prevene violensia hasoru feto no labarik feto, no lori ita ba iha servisu ne’ebé prontu atu responde ba sobrevivente sira husi violensia bazeia ba jeneru no planu asaun kontra violensia hasoru feto hatur ona iha ne’ebá ho pilar tolu ida importante liu mak koalia kona-ba prevensaun ba iha violasaun sira ne’ebé mosu liu-liu ba iha feto no labarik feto sira iha nasaun Timor Leste.
Hatutan husi Prezidente Konsellu Kurador Fokupers Maria Domingas Fernandes Alves hateten, Fokupers nia misaun no vizaun boot maka deste uluk kedas to agora hakarak atu halo kotu korenti ida ne’ebé kontinua akontese loron-loron iha sosiedade sira nia leet, maibé agora komunidade barak iha ona konsensia violensia ne’e krime bazeia ba Lei kontra violensia domestika no aprova ona iha 2010 depois Fokupers mós iha planu asaun annual, iha mós konvensaun lubuk ida ne’ebé Estadu Timor-Leste ratifika no Fokupers halo relatorio bebeik ona. Fokupers iha tempu uluk hetan ona lisensa subdominiu husi Indonesia autorizasaun hanesan ONG ne’ebé bele halo kampana boot iha tempu ba iha atividade sira hodi koalia liubá iha violensia hasoru feto sira.
“Oxfam sai hanesan parseriu Fokupers deste tempu uluk to agora hanesan parseriu ida ne’ebé sempre apoiu Fokupers ba asuntu violensia hasoru feto, tanba ita hotu hatene ona kona-ba violensia, Ita hatene katak violensia hasoru feto iha Timor Leste sei okupa iha numeru ida ne’ebé boot, tan ne’e ita tenke kombate violensia hasoru feto. Ita hein katak SEI nafatin sai parseriu ba Fokupers hanesan parte ida husi governu no hein mós katak Parlamentu Nasional no prezidente Republika bele tau atensaun diak liu, nune’e bele kombate violensia hasoru feto sira iha nasaun Timor-Leste”. Dehan husi Prezidente Konsellu Kurador Fokupers Maria Domingas Fernandes Alves
Nia hatutan husu ba prezidente Republika ho governu Timor atu tau atensaun ba iha violasaun sira ne’ebé hasoru feto, nune’e bele hamenus violensia hasoru feto iha nasaun Timor, tanba iha dadus hatudu katak violensia hasoru feto ne’e sei as hela iha Timor Leste.
Iha Sorin seluk reprezentante Oxfam Timor-Leste Floren de Oliveira hateten, Oxfam apresia los ho konvite ne’ebé husi Fokupers, atu hateten deit implementa projetu feto no rai ho nia durasaun tinan lima hahu husi 2020-2025 iha prosesu revisaun ba iha Oxfam ninian estratejiku pais ne’ebé oxfam iha hatudu katak, iha impaktu ba jeneru presiza iha nesesidade dezenvolve abordajen no foku ba asuntu igualidade jeneru nian
“Objetivu husi projetu ne’e rasik feto no rai antisipa ona feto grupu sira seluk ne’ebé hetan marzinalizadu no sei aumenta moris diak bainhira hasoru kolapsu ba iha dezastre klimatiku sira, Iha 2019 Oxfam hahu dezeñu programa foun ida kona-ba hakbit ekonomia feto ho rekoñesimentu katak feto sira nia asesu ba rai mak nu’udár dalan atu hakbesik feto sira-nia empoderamento ba iha hakbit ekonomia feto no projetu ne’e apoiu fundu husi governu Australia no NGO sira.” Dehan reprezentante Oxfam Timor-Leste Floren de Oliveira
Nia hatutan reprezentante Oxfam hakarak hato’o agradese ba parseriu sira ne’ebé implementa projetu ne’e, karik balun iha hanesan representante husi Fokupers, hakbiit Chega ba Ita, rede ba Rai, nune’e mós jurista advokasia no kolabora ho parseriu sira seluk.
Hakle’an liután Fokupers hanesan organizasaun ida ne’ebé hamrik hodi defende ba feto sira ne’ebé sai vitima ba iha violensia iha moris loron-loron nian.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
