IMPORTASAUN HAHÁN KÍMIKU BARAK IHA TL, CLAUDIO HARII KOMPAÑIA HAKIAK MANU LOKÁL

Dili, 08 Janeiru 2024 (MÉdia Democracia) – Hahán importasaun husi rai liur kontamina ho kímiku barak, nune’e Foin Sa’e ho idade ne’ebé nurak iha inisiativa harii kompañia hodi hakiak manu lokál atu nune’e Timor-oan hotu iha territóriu labele depende ba hahan ne’ebé importa husi rai liur tanba hahan hirak ne’e kontamina ho matéria kímiku.

Claudio Xavier Martins nu’udar foin sa’e ida ho idade 29, husi Munisípiu Ermera, Postu-Administrativu Hatulia A, Suku Ai-Lelo Aldeia Tata, iha inisiativa harii kompañia lokál ho naran ‘Micla Tabao’ hodi hakiak manu lokál no manu rade.

Claudio Xavier nu’udar Diretór ba Kompañia Micla Tabao. Aleinde ne’e nia mós nu’udar membru ativu iha TILOFE munisípiu Ermera. Kompañia refere harii iha tinan 2020 ate agora, inisiatuva harii kompañia refere tanba atu hasa’e rendimentu iha Aldei Suku to’o ba Munisípiu nomos atu alkansa rendimenru família hodi suporta ba iha ekonomia uma-laran.

Claudio hateten inísiu harii kompañia refere hamutuk ho família rasik hodi hakiak-manu lokál tanba antes ne’e halo ona peskiza ki’ik iha iha Postu Hatulia A nomos iha munisípiu Ermera tanba haree ba hahan kímiku ne’ebé importa makaas husi rai liur.

“Ha’u ho inisiativa harii kompañia hodi hakiak manu lokal, ida fali haree mós ba joven barak agora abandona hela sira-nia estudu ka la avansa ba oin, entaun ha’u loke ida ne’e hodi bele fó servisu ida ka rua ba iha joven sira ne’ebé abandona hela, liliu iha aldeia ida ne’e, aleinde ne’e bele mós sustenta ba familia no labarik sira-nia estudu.” Dehan Claudio ba Jornalista Média Democracia liuhusi via telemovel (08/01/25)

Aleinde ne’e Claudio hakiak manu lokál tanba nia halo observasaun haree ba iha kultura Timor-Leste nian ne’ebé iha atividade kulturál sempre uza manu lokál.

“Entaun ho inisiativa ida ne’e atu hakiak nafatin manu lokal ne’ebé ita rasik iha para atu bele sustenta ba ita-nia kultura sira, ita mós bele fornese ba eskola sira nu’udár merenda eskolar tanba durante ne’e ita observa ona katak sira konsumu hahan kímiku barak liu, entaun ho manu lokal ida ne’e, ita bele fornese ba tempu kultura nian, ba eskola nomos bele fornese ba iha merkadoria.” Nia dehan

Nia informa katak kompañia refere hahú hamrik iha tinan 2020, ho totál manu inan 8 no manu aman 2, ne’ebé oras ne’e dadaun komesa buras no barak ona hodi bele mós suporta ba família inklui haruka alin ba eskola.

“Agora dadaun ita-nia manu lokal ne’e komesa sa’e makas, komesa husi 2020 mai to’o agora lukru ne’ebé ita hetan husi ita-nia hakiak manu lokan ne’e iha alin nain2 mak haruka ona ba eskola iha Indonesia no ida sai ona nu’udar madre iha ita-nia rai laran rasik ne’e, liuhusi ita-nia inisiativa rasik ne’e bele ajuda ona família.” Nia informa

Nia esplika katak iha fulan hirak liubá Kompañia Micla Tabao aloka ona manu lokál ba iha merkadu Gleno, Merkadu Loes nomos Merkadu Munisipál Bobonaro

“Ami mós aloka balun ba iha eskola EBC Tata no ninia Eskoka filiál 4 ne’ebé eziste iha Postu Hatulia A, aleinde ha’u mensiona ne’e ami mós kada tinan kompañia Micla Tabao aloka manu sira ba iha uma lisan hotu bainhira tempu sau batar tuir presu ne’ebé iha.” Nia esplika

Diretór Komapñia ne’e afirma katak dadaun ne’e Manu lokál ne’ebé iha hamutuk 110 no manu rade 20.

“Manu lokal agora dadaun sei hela 110 mak iha luhan no manu rade hamutuk 20 iha luhan tanba fulan hirak liubá iha xineza balun mai hola ho kareta ida entaun manu rade hela de’it mak ida ne’e.” Afirma Diretór

Nia esplika katak difikuldade ba hakiak manu mak to’o nia tempu moras no hahan laiha maibé sira tenki buka meius hodi haree ba animál hirak ne’e.

“Koalia kona-ba tratamentu nian ba manu lokál ne’e ita hotu hatene katak kada tinan manu sempre moras, sempre akontese iha ita-nia rai Timor rasik, iha ne’e ami servisu hamutuk ho ekstensionista postu nian, bainhira manu hatun, manu fera ka mesin luut hotu entaun ami kontaktu ba sira ekstensionista bele mai halo vasina manu ki’ik ne’e, ami servisu hamutuk ho ekstensionista nomos dalaruma ami uza mós aimoruk lokál hanesan kultura ita-nian rasik bele hadook moras husi manu lokal ninian.” Nia esplika

Nia afirma katak ekstensionista sira iha suku ne’e husi Ministériu Agrikultura Pekuária Peskas no Floresta ne’ebé bainhira presiza halo vasinasaun ba manu sempre marka prezensa ho gratuitu, maibé dalaruma kompañia mós sosa rasik aimoruk hodi halo vasina ba animál hirak ne’e.

Nia mós observa katak manu ne’ebé vasina no la vasina hanesan de’it depende ba hahan ne’ebé fó ba ne’e iha nutrisaun ka lae, depois haré mós ba iha ijiene kona-ba hakiak manu liliu fatin, hahan, bee no seluk tan.

Claudio haktuir kona-ba manu nia hahán sira mós nu’udar agrikultura ne’ebé halo toos no natar, Bainhira hahán menus tenke hola fali hahan.

“Ita hatene katak fó han manu lokál ne’e uza mak batar no hare maibé ami mós tau hamutuk ho han ne’ebé sosa entaun ami lori mai dulas hamutuk mak fó han ba manu lokal sira ne’e, inklui fó han manu rade.” Claudio haktuir

Entretantu Kompañia Micla Tabao ne’e lokaliza iha Aldeia Tata, Sulu Ai-Lelo, Postu-Administrativu Hatulia A, Munisípiu Ermera.

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *