INCSIDA HUSU BA SIDADAUN HO ESTATU HIV-SIDA LABELE FIAR AIMORUK TRADISIONÁL, MAIBÉ HAKBESIK BA SENTRU SAUDE ATU HALO TRATAMENTU

Dili, 18 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (INCSIDA-Sigla portugues) servisu hamutuk ho Ministeriu Saude fasilita Treinamentu ba Pesoál saúde sira iha munisípiu Dili, hodi hasa’e koñesimentu ba atende pasiente ho Moras HIV-Sida.

Xefe Departamentu Moras Hada’et Iha Diresaun Nasionál Kontrola Moras no Iha Diresaun Jerál Kontrola Saúde Primária iha Ministériu Saúde Ambrósio Soares Trindade hateten katak, atividade ne’ebé realiza iha ne’e inísia husi instituisaun INCSIDA ne’ebé servisu hamutuk ho Ministeriu Saude hodi realiza treinamentu ne’e.

“Treinamentu ida ne’e haree liubá ita-nia pesoál saúde sira ne’ebé durante ne’e servisu iha parte programa HIV-Sida no STI, tanba ne’e ohin konvida sira hotu mai para husi ita-nia treinadór sira ne’e bele hasa’e tan sira-nia koñesimentu no sira-nia kapasidade oinsá para atu halo atendimentu, tanba sira-nia prezensa ohin iha ne’e, médiku, enfermeru, parteira iha parte Munisípiu Dili nian, maibé la’os sentru saúde, ita konvida mós pesoál saúde sira husi postu saúde no sentru saúde ne’ebé ohin mai partisipa iha treinamentu ida ne’e.” Dehan Xefe Departamentu Ambrósio Trindade ba jornalista sira iha Salaun Igreja Evangelica Caicoli, Dili

Nia mós afirma katak Ministériu Saúde iha programa Nasionál HIV-Sida, ne’ebé palnu ne’e integradu ona.

“Durante ne’e ita-nia servisu la’o hanesan rutina husi Nasionál, Munisípiu, sentru saúde ita-nia rekursu sira ne’ebé destakadu, nune’e servisu sira ne’e la’o nafatin hanesan rutina, depois agora dadauk treinamentu ida ne’e atu mai para oinsá hasa’e tan sira-nia kapasidade no koñesimentu liliu iha Munisípiu Dili.” Nia dehan

Tanba Dili ne’e ema barak liu, entaun pesoál saude sira ne’ebé seidauk hetan treinamentu servisu hamutuk ho INCSIDA ho Ministériu Saude realiza  treinamentu ida ne’e atu hasa’e sira-nia koñesimentu iha parte atendementu nian.

Ministeriu Saude ho parseiru sira nafatin halo treinamentu ba pesoál saude balu ne’ebé muda fatin ka servisu ita nafatin, depois ita halo re-treinamentu kontinua hodi nune’e hasa’e sira-nia kapasidade no koñesementu atu nune’e bele halo atendimenru ba pasiente sira ne’ebé afeta ba HIV-Sida no sira ne’ebé infektadu ho infeksaun, tanba tratamenru ba pasiente sira ne’e tenke tau-matan nafatin hodi tratamentu la’o durante sira-nia vida liuliu pasiente HIV

Iha fatin hanesan Prezidente Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA Daniel Marçal hateten, atividade treinamentu ne’e realiza hodi fó formasaun ba pesoál saude hirak ne’ebé servisu iha área tratamentu no atendimentu ba pasinete ne’ebé afeta ba moras HIV-SIDA.

“Importante tebes tanba ita-nia maluk sira ne’ebé sofre ba HIV ne’e, balu drop-out ne’e makas loos tanba kestaun tekniku balu mosu husi ita-nia pesoál balun, balun iha koñesementu, balu laiha, entaun atitude balun ne’ebé mosu husi ita-nia maluk pesoál saúde balun ne’ebé halo ita-nia maluk sira moras ho HIV-Sida ne’e sente la hakmatek.” Dehan Prezidente INCSIDA ba Jornalista sira iha salaun Igreja Evangelica Presbyterian Caicoli, Dili

Tanba bainhira atendimentu ba pasiente la di’ak maka sira fila husi klinika ba uma la ba tan ona hodi kontrola, ho nune’e mak ita haree katak pasiente ho moras HIV-Sida drop-Out sae makas, tanba tratamentu primeiru sente ofendidu no segundu sira la fila ona.

Prezidente ne’e mós informa katak pasiente ne’ebé ho moras HIV-Sida balu drop-Out, tanba balu fiar liu ba iha Aimoruk tradisionál ne’ebé promove husi Facebook no Youtube.

“Ne’ebé dehan katak HIV ne’e hetan kura husi aimoruk sira ne’e, afinal lae mundu de’it seidauk deskobre aimoruk ida kura HIV ne’e, ita-nia maluk sira ne’e halo promosaun, ikus mai ita haree prejudika ho HIV-Sida lakon vida barak los.”Nia informa

Nia esplika katak, sidadaun ho moras HIV-SIDA balu fila liu ba iha lisan katak, lisan bele rezolve problema HIV, tanba laiha lisan ida iha mumdu ne’e mak bele kura ka halakon virus HIV-Sida, nune’e liuhusi koñesimentu hirak ne’e mak halo sidadaun ho Moras HIV-Sida dook husi tratamentu.

Treinamentu ida ne’e foka ba oinsá atu eleva kapasidade no koñesimentu ba partera sira, emfermeiru/a, koordenadór programa sira nomos konselladór sira, nune’e hodi labele hamosu atitude ka liafuan balu hodi deskrimina sidadaun ho moras HIV, tanba se bainhira sira la konsumu aimoruk mak virus ne’e sei sirkula ba ema hotu, liuhusi feto ida ba mane, tantu husi mane ba feto nomos husi laen ba fen no ema seluk.

Bainhira pesoál saúde sira iha koñesimentu, bele atrai sidadaun sira  ba tes ran pozitivu HIV mai hemu aimoruk, salva nia-an, salva ema seluk ne’e di’ak liu, se lae ema ta’uk ema subar no vida ida livre ne’e hala’o nafatin, la koñese nia-an, nia estatus HIV nia nafatin halo vida livre ho feto no mane ho nia doben ikus mai moras hada’et no pozitivu hetan moras HIV-SIDA

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *