INCSIDA Kontinua Partilla Informasaun HIV-SIDA ba Komunidade Suku Letefoho

Manufahi, 26 Novembru 2025 (Média Democracia) – Instituto Nasional Combate HIV-SIDA “sigla portuges” hamutuk ho Servisu Saude Munisípiu Manufahi kontinua fahe formasaun kona-ba prevensaun virus HIV-SIDA ba komunidade sira iha Suku Letefoho Same. Atividade sensibiliza informasaun ne’e hala’o iha Sede Suku Letefoho, Tersa semana ne’e.

Prezidente Institutu Nasionál Combate HIV-SIDA, Daniel Marçal hateten, ohin loron sensibiliza informasaun ba komunidade sira iha Suku Letefoho kona-ba virus HIV-SIDA maibé durante ne’e halo observasaun iha tinan hira nia laran.

“Ita bele halo prevensaun ida di’ak bainhira ema ida hetan HIV pozitivu hemu ai-moruk ativu ne’e sei la transmite ba ema seluk. Ita susar atu kontrola ema ne’e hahalok seksu livre maibé ita bele fó hanoin katak aimoruk nia tenke hemu ativu bele salva nia-an inklui ema seluk. Tanba ohin loron ita sensibiliza informasaun hodi halo teste ran iha Munisípiu Postu nomos Suku iha teritoriu Timor-Leste.” Dehan Prezidente Instituto Nasional Combate HIV-SIDA, Daniel Marçal

Prezidente INCSIDA hatutan, atividade sosializasaun informasaun hanesan ne’e komunidade barak mak halo teste ran, nune’e bele indentifika kazu balun, no parte Saude halo intervensaun kedas iha faze HIV-SIDA nian hodi halo tratamentu.

“Inan isin rua bainhira mes la mai liu fulan ida tenke hakbesik-an ba postu saude halo teste ran bainhira inan pozitivu ita bele salva bebe, daudaun ne’e oan barak sai vitima husi inan tanba la hatene ba teste ran iha postu saude antes bebe moris.” Hatutan Prezidente INCSIDA

Prezidente INCSIDA afirma, dezafiu ba ema hotu mak transmisaun seksual livre, nune’e husi governu tenke halo regulamentu ba fatin konsentradu seksu livre sira tenke halo regulamentu regurozu ruma nune’e bele minimiza HIV-SIDA iha rai laran, tanba kazu rihun-rua atus-haat resin maioria ativu husi relasaun sexsuál.

Iha sorin seluk Diretor Servisu Saude Munisípiu Manufahi, Victor Martins hateten, ohin loron hamutuk ho INCSIDA fahe formasaun kona-ba HIV-SIDA ba Komunidade sira iha sede Suku Letefoho, nune’e bele hetan koñesimentu foun hodi prevene-an husi virus.

“Ita sensibiliza informasaun tama sai Suku, ita hatene katak virus HIV-SIDA perigu ba ema nia vida, tanba virus ne’e kona ona hein atu mate, maibé agora laiha ona mate, tanba iha aimoruk atu intreven no kura hodi hamate kutun.” Diretor Servisu Saude Munisípiu Manufahi, Victor Martins

Diretor Servisu Saude Munisípiu Manufahi hatutan, estratejia Ministériu Saúde nian oinsa atu halo planu intervensaun, promosaun nomos tratamentu buat sira ne’e halo eskrining ba atividade sira ne’e hotu.

“Virus ida ne’e laos buat foun ba ita hotu, iha tempu ita bolu moras ai-maten tanba kona ona ita isin mohu to’o ita mate. Maibé daudaun ne’e ita hatene ona husi virus ida kauza ba moras refere. Agora iha aimoruk ida naran HRV hodi hemu ba virus HIV-SIDA bele reduz, aimoruk ne’e apoiu husi ONG Internasionál Fundu Global.” Hatutan Diretor Servisu Saude Munisípiu Manufahi

Diretor afirma, bainhira ema ruma hetan virus refere tenke ba halo tratamentu iha postu saude hodi indentifika lolos nia-aan bainhira afeita ona ba virus HIV-SIDA, nune’e bele halo tratamentu no simu aimoruk hodi hemu atu bele reduz virus no hamate nia kutun sira iha isin lolon.

Iha fatin hanesan reprezentante komunidade Suku Letefoho, Octavio da Costa hateten, sente kontente tebes tanba parte INCSIDA hamutuk Ministeriu Saude bele mai fahe formasaun kona-ba virus HlV-SIDA iha Suku Letefoho ba dalarua ona, nune’e bele prevene-an husi virus refere.

“Ami hanesan joven sente orgullu tebes ohin INCSIDA hamutuk ho Servisu Saude Munisípiu Manufahi mai fahe formasaun kona-ba virus HlV-SIDA, ne’e hanesan oportunidade di’ak mai ami joven iha Suku Letefoho.” Dehan komunidade Suku Letefoho Octavio da Costa

Nia hatutan, hotu-hotu hatene katak joven ohin loron moris livre maibé aproveita oportunidade ida ne’e bele fanun fila-fali joven hotu oinsa bele hadook-an husi virus HIV-SIDA, nune’e hanoin ba futuru hodi dezenvolve ita-nia rai liu-liu iha Suku Letefoho.

Esplika liután Instituto Nasional Combate HIV-SIDA “sigla portuges” hamutuk ho Servisu Saude Munisípiu Manufahi nomos Autoridade lokal halo sensibiliza informasaun kona-ba virus HlV-SIDA ba komunidade Suku Letefoho hamutuk 200 resin

Reportajen  : Nelfiano

Foto : Nelfiano

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *