INDDICA-UNICEF Realiza Forum Nasional Teknologia Informasaun Hodi Proteje Online ba Labarik

Dili, 23 Juñu 2025 (Média Democracia) – Institutu Nasional de Direito da Criança (sigla português INDDICA) servisu hamutuk ho UNICEF iha Timor-Leste Leste realiza forum nasional teknologia informasaun no Komunikasaun (Tik) hodi halo protesaun online ba labarik. Forum ne’e hala’o iha sala konferensia hotel Timor, Dili.

Iha entrevista ho Prezidente INDDICA Dinorah Granadeiro hateten, Atividade ohin loron nian haree ba iha forum nasional ida ne’e importante tebes tanba haree ba iha labarik sira ne’ebé uza ona teknologia, nune’e ohin INDDICA hamutuk ho entidade parte Governu, sosiedade sivil Organizasaun Labarik nomos Organizasaun haree ba feto sira hodi deskuti hamutuk ba asuntu refere.

“Atividade ohin ne’e ita hala’o konferensia nasional, ita bele dehan forum nasional TIK ne’ebé foin Primeiru-vez halo iha Timor-leste, servisu hamutuk ho UNICEF, INDDICA nomos Ministeriu Trasporte Telekomunikasaun hodi haree ba iha labarik sira ne’ebé uza ona teknologia no hetan abuzu liuhusi online.” Prezidente INDDICA Dinorah Granadeiro

Nia dehan, objetivu husi atividade ida ne’e iha haat hanesan, Atu follow-up fali ba iha kompremisiu ne’ebé aprezenta iha GOGOTA Kolombia nivel Ministerial nian haree ba iha asuntu labarik sira.

“Iha aprezentasaun sira ne’ebé ita ba aprezenta iha rai liur ne’ebá iha mós pontu importante balun hanesan seguru online ba iha labarik sira ne’ebé idade sei kiik, oinsa ita atu tau-matan ba labarik sira ne’e, nune’e labele hetan abuzu husi online, no objetivo seluk maka follow-up mós kona-ba konferensia TIK regional ASEAN nian ne’ebé hala’o ona iha tinan kotuk ne’ebé partisipa ona husi delegasaun Timor Leste nian ne’ebé iha ona komitmentu katak iha Timor Leste tenke hala’o mós konferensia nasional ida.” Prezidente INDDICA Dinorah Granadeiro

Objetivo seluk mós hanesan oinsa atu haree ba iha mekanisme sira ne’ebé bele halo internal iha estadu nian, oinsa bele garantia duni katak labarik sira utiliza plataforma online ne’e ho seguru no responsabilidade.

“Koalia ona kona-ba violensia hapara labarik, sira ita mós koalia ba iha protesaun labarik, entaun ho mekanismu sira ne’e bele garantia ba ita-nia oan sira asesu duni ba informasaun sira ne’ebé edukativu no informasaun sira ne’ebé ajuda sira dezenvolve sira nia-aan hanesan labarik, seluk tan mak oinsa ita bele bolu ema adultu sira liuliu ba inan aman atu iha responsabilidade masimu ba oan ka alin, subrinha sira atu bele utiliza plataforma online ho nesesidade, ida ne’e mak objetivo prinsipal husi forum ida ohin.” Prezidente INDDICA

Nia reafirma INDICA nafatin halo servisu parseriu ho governu nomos asosiasaun sira atu nune’e bele haree ba iha protesaun ba labarik sira ne’ebé utiliza ona internet, maske idade sei ki’k INDDICA mós sei halo sosializasaun ho inan aman atu nafatin iha responsabilidade masimu ba oan sira.

Hatutan husi reprezentante UNICEF iha Timor-Leste Patrizia DiGiovanni hateten, priviléjiu boot tanba bele mai partisipa iha forum nasional teknologia informasaun no komunikasaun ida-ne’e, ne’ebé halibur autór xave sira husi governu tomak, sosiedade sivil, no parseiru dezenvolvimentu sira hodi reflete kona-ba oinsá bele hametin esforsu koletivu sira hodi proteje labarik sira iha abuzu online nomos haree ba iha labarik sira ne’ebé uza ona teknologia iha nasaun ida ne’e.

“Lori UNICEF Timor-Leste nia naran, ha’u hakarak kongratula Governu Timor-Leste, liuhusi INDDICA, no Pontu Fokál point sira husi liña Ministerial sira liuliu ba iha TIk Timor ne’ebé ohin ita realiza forum nasional ida ne’e atu haree ba mekanisme saida maka ita iha atu proteze labarik sira ne’ebé utiliza ona internet.” Dehan Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste Patrizia DiGiovanni

UNICEF sente orgullu hodi apoia prosesu ida ne’e, ba iha forum refere teknikamente no finanseiramente. Iha parseria ho Governu no parseiru sira seluk, sira nia serbisu iha Timor-Leste foka liubá hametin sistema nasional protesaun labarik nian, sira mós serbisu besik ho parseiru sira atu rezolve risku sira ne’ebé mosu, inklui sira ne’ebé iha espasu dijitál no atu asegura katak direitu labarik sira nian hetan protesaun iha ambiente hotu-hotu.

Hatutan husi Vice-Primeiru Ministru, Mariano assanami Sabino hateten, forum nasional teknologia informasaun no komunikasaun nian ne’ebé ohin realiza husi INDDICA, servisu hamutuk ho UNICEF ne’e importante tebes, tanba atu diskute kona-ba asuntu teknologia ba labarik kiikoan sira liuliu ba iha labarik idade seidauk to’o, maibé uza ona teknologia.

“ita bele utiliza didiak ho masimu liuliu ba iha internet hanesan google, parte ida husi digitalizasaun nian ne’ebé ita presiza uza duni liuhusi dizitalizasaun sira ne’e labarik sira-nia koñesimentu ba iha mundu bele nakloke mós, maibe husi dizitalizasaun sira ne’e ita mós tenke kria protesaun ba internet sira ne’ebé fasil ba labarik kiikoan sira uza atu nune’e labele estraga sira nia kakutak/hanoin, tanba ne’e forum ida ohin realiza ne’e importante tebes  parte INDDICA nomos UNICEF atu diskute hamutuk ho governu hodi haree ba iha protesaun saida mak governu sei halo ba labarik kiikoan sira.” Dehan Vice-Primeiru Ministru, Mariano assanami Sabino

Rezultadu husi seminariu ida ne’e governu iha hanoin presiza harii ekipa hamutuk hodi halo konsesializasaun halo lei sira ne’ebé presiza iha rai ida ne’e, hodi vigora ba iha labarik kiikoan sira haree ba iha utilizasaun internet nomos TIK ho parseiru sira seluk nia servisu atu haree ba iha sistema saida deit maka presiza muda iha nasaun Timor-Leste hodi halo protesaun ba labarik sira, nune’e labele estraga labarik sira iha future.

“Haree ba iha edukasaun saude no sosial nomos ajensial internasional sira importante hanesan, tanba bainhira ita atu forma labarik sira ne’ebé mai ho edukativu sira labele ona atu adapta sira nia-aan atu le’e, tanba sira adapta ona ba iha sistema internet, entaun husi forum ohin ne’e ha’u hanoin katak husu ba parseiru sira liuliu halo lei ka regra ruma atu vigora labarik sira hodi nune’e bele muda sira atu hatoman-aan lee livru liuliu uza sira nia kakutak labele depende ba internet, ida seluk hanesan inan aman ita mós tenke treina oan sira atu uza sira nia kakutak hodi sura ba iha matematika sira, nune’e labarik sira labele depende ba iha internet nomos ba kalkulator.” Hatutan Vice-Primeiru Ministru, Mariano assanami Sabino

Nia subliña liután katak, husu ba inan no aman sira atu labele husik livre labarik sira atu depende ba iha teknologia, maibé koko muda sira hodi hanorin sira atu nune’e sira nia kakutak ne’e labele depende ba iha teknologia, bainhira koalia ba iha teknologia ne’e importante ba iha ema hotu, inklui mós labarik sira, tanba sira bele hare rai liur, sira iha vizaun, sira iha mehi, maibé inan aman mós tenke akompaña sira, tanba ne’e importante nomos edukasaun tenke forti ba oinsa mak bele utiliza masimu ba iha kakutak, nune’e labele depende ba iha teknologia refere bainhira la utiliza masimu kakutak, entaun pensamentu labarik nian ne menus tebes.

“Ita koalia kona-ba utilizasaun teknologia ne’e, ita-nia nasaun seidauk iha proibisaun ba iha internet, tanba ema hotu livremente inklui mós labarik sira livre asesu ba iha internet, ne’eduni ha’u hanoin husi forum ida ne’e ita hotu esforsu atu iha regulamentu ida hodi halo proibisaun ba utilizasaun sira haree liubá dizitalizasaun nian iha nasaun ida Timor-Leste.” Subliña Vice-Primeiru Ministru, Mariano assanami Sabino

Nia reafirma husu nafatin ba inan no aman sira atu tau nafatin matan ba oan sira, nune’e sira bele utiliza internet barak liu, maibé hanesan inan aman koko hodi hasae oan sira nia koñesementu liuhusi aprende edukativu, labele garantia ba internet, maibé oinsa eduka sira nia kakutak hodi aprende di’ak liután.

Reportajen : Domingas

Foto : Domingas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *