Jenerál Falur Troka Pontu Importante Tolu ba F-FDTL Iha Transformasaun FALINTIL ba Dala-25

Dili 28 Janeiru 2025 (Média Democracia) – Eis Primeiru Ministru Jeneral Taur Matan Ruak hamutuk ho Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) Falur Rate Laek no Ministru Defeza Kontra Almirante Donanciano da Costa halo reflexaun kona-ba komemorasaun loron Transformasaun FALINTIL ba F-FDTL nian ba dala-25 ne’ebé sei realiza iha loron 02 Fevereiru 2026.

“Objetivu prinsipal husi sesaun reflesaun ida nee, hatur iha kriadu ida ne’ebé ha’u konsidera hanesan importante ita-nia instituisaun, ida ilustrasaun, rua rekuperasaun no tolu konsesiliasaun entre ita kuadru militar sira hotu.”  Xefe Estadu Maior F-FDTL, Tenente Jeneral Falur Rate Laek, hateten, iha nia diskursu ambitu reflesaun iha salaun auditoria F-FDTL, fatuhada, tersa (27/01)

Nia hatutan, reflesaun ida ne’e importante tebes hodi haree ba futuru no pasadu ne’ebé interligadu, tanba jerasaun gelireiru ne’ebé hahu pertense onra no ruin ne’ebé harii liberdade ba Timor-Leste husi ai laran ho raan no sakrifisiu ne’ebé lakon ema soldadu no komandante barak no barak mak sei moris hamutuk iha F-FDTL la’o dadauk ba iha situasaun reforma.

“Tranzisaun ida ne’e impoin no obrigasaun moral atu asegura, ligadu ne’e pasa ba solidu no tranzisaun ida ne’ebé responsalvel no profisionalizasaun no modernizasaun F-FDTL la’os alkansa de’it liuhusi ekipamentu ka infrastrutura foun, maibé alkansa ho kapitál umanu preparadu, rezilente no konsilente kona-ba istoria no ninia abut. Tanba ne’e Ministru Defeza ne’ebé hanesan figura vital ida atu fahe  sira-nia matenek, ita iha preveleziu atu rona husi sira ne’ebé lori mai kona-ba enquadramentu akademiku no politiku ne’ebé nesesariu atu konfia ita-nia fatin iha mundo.” Xefe Maior haktuir

Nia informa Ministru Defeza sei toka pontu importante iha reflesaun ne’e mak ho tema” seguransa global no seguransa Timor-Leste nian” no prespetiva politika kona-ba tranzisaun jerasaun lideransa F-FDTL ninia, oinsá atu deskualifika desafiu geopolitiku sira haleu F-FDTL.

“Reflesaun ida ne’e serve atu konsesializa ba ita-boot sira katak, libertasaun nasional ita la hetan hanesan oferta, maibé ita alkansa ho sakrifisiu susar no terus oi-oin. Sakrifisiu sira ne’e hotu mak forma ita-nia indentidade lolos nu’udar timoroan hotu ne’ebé moris ho prinsipiu ho valor no ho dignidade.” Falur esplika

Embora, prezensa husi eis Primeiru Ministru Jeneral Taur Matan Ruak ninian iha reflesaun ne’e, la’ós de’it fahe teoria abstrata, maibé fahe esperiénsia real kona-ba pasadu tomada desizaun iha momentu sira ne’ebé mak defisil.

Esplika liután konvida membru F-FDTL sira no ofisiais joven sira atu loke aan ba reflesaun ho hanoin ne’ebé nakloke ho vontade atu aprende no rona direitamente husi sasin sira ne’ebé halo istoria. Aliende ne’e absorve analiza akademiku no estratejiku sira ne’ebé haree imi-nia an nu’udar autor konsiente iha istoria foun imi sei hala’o hodi kontribui ba Timor-Leste.

Reporatjen : Estefánia

Foto : Estefánia

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *