JSMP Realiza Komunikadu Imprensa Hodi Komemora Loron Internasional Labarik iha TL

Dili, 02 Juñu 2025 (Média Democracia) – Programa Monitorizasaun Sistema Judisiál (JSMP) kada tinan iha loron 01 fulan Juñu komemora hanesan Loron Internasionál ba labarik sira. Tema Jerál ba komemorasaun tinan ida ne’e maka “Família mak autór prinsipál hodi garante labarik nia direitu,” no tema espesífiku ba komemorasaun ne’e mak “Investe ba família asegura labarik nia moris di’ak iha ambiénte ne’ebé seguru no inklusivu.” Komunikadu ne’e Média Democracia, asesu husi pájina ofisial JSMP, Domingo semana ne’e.

Diretóra Ezekutivu JSMP Ana Paula Marçal hateten, bazeia ba observasaun regulár JSMP nian iha tribunál judisiál primeira instánsia hotu hahú husi Janeiru 2024 to’o Dezembru 2024, JSMP konsege monitoriza kazu ne’ebé envolve labarik nu’udar vítima ka ofendida/u hamutuk 58. Kazu sira ne’e hanesan abuzu seksuál ba menór, aktu seksuál ho adolexente, violasaun seksu, violensia fiziku no ezersisiu poder paternal inklui krime sira seluk. Numeru ne’e la reprezenta total kazu ne’ebé tribunal judisial primeira instansia sira julga no JSMP fiar katak iha numeru barak liu ida ne’e, ne’ebé JSMP la konsege monitoriza no la konsege lori to’o mai sistema justisa formal.

“JSMP husu ba instituisaun relevante sira atu hakotu ka prevene violénsia hotu hasoru labarik sira iha future. Husi kazu sira ne’ebé akontese hatudu katak mezmuke ita iha ona lei ne’ebé di’ak, maibé ninia implementasaun mak seidauk la’o ho di’ak. Aleinde ne’e, presija promove ambiénte ne’ebé segura no livre ba labarik sira atu goja sira nia direitu nu’udar labarik hahú iha família laran.” Dehan Sra. Ana Paula Marçal, Diretóra Ezekutiva JSMP

Diretóra Ezekutiva JSMP hatutan krime sira ne’ebé envolve labarik sai ofendida ka vitima bele fó impaktu negativu ne’ebé seriu teb-tebes ba labarik sira nia moris, afeita mós sira nia dezenvolvimentu psikolojiku no saúde fíziku, tanba aktu violensia ne’ebé arguidu sira komete hasoru ofendida ka vítima sira ne’e hanesan hahalok ne’ebé kontra ona direitu labarik sira nian atu livre husi kualker forma violensia, tanba husi aktu ne’e bele afeita ba labarik sira nia dezenvolvimentu fiziku no psikolojiku.

“Estadu Timor-Leste tenke kumpri ninia obrigasaun tuir Konstitusaun-RDTL, Konvensaun Internasionál ba Direitu Labarik ne’ebé Estadu ratifika ona no lei espesífiku sira mak hanesan Lei Protesaun ba Labarik no Joven iha Perigu no Lei Kontra Violénsia Doméstika.” Hatutan Diretóra Ezekutiva JSMP

Diretóra Ezekutiva informa enkuadramentu legal hirak ne’e, define ho klaru dever família, sosiédade no Estadu hodi asegura protesaun espesiál ba labarik sira no mekanizmu sira hodi hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, abuzu seksuál no explorasaun hasoru labarik.

Esplika liután loron internasionál ba Labarik ne’e importante tanba nu’udar rekoñesimentu ida ba labarik sira hotu no atu asegura no promove respeita ba labarik sira nia direitu, atu hamutuk halo esforsu hotu-hotu hodi prevene violénsia, diskriminasaun no abuzu seksuál oioin kontra labarik sira iha rai barbarak inklui Timor-Leste ne’ebé ikus-ikus ne’e hatudu tendénsia ameasa ne’ebé sériu hasoru labarik sira. Relasiona ho komemorasaun loron importante ne’e, JSMP hakarak hato’o parabens ba labarik iha mundu tomak, liu-liu labarik sira iha Timor-Leste.

Reportajen : Nelfiano

Foto :  Nelfiano

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *