Komunidade Afetadu Suku Tolu (3), La Satisfáz Ho Markasaun Rai Segundu Faze

Dili, 04 Marsu 2025 (Média Democracia) – Komunidade Afetadu Alargamentu Estrada Suku Becora, Suku Camea no Ailok la satisfáz ho markasaun rai ba segundu faze ne’e halo husi téknika Ministériu Obras Públika tanba la iha koordenasaun ho komunidade sira hodi sukat Aumenta tan rai 2.50 metru to’o metru 3.

Vítima alargamentu estrada Suku Becora, Lito Rambo haktuir katak nu’udar sidadaun sira kolabora ho estadu tuir desizaun ne’ebé iha hodi oferese rai 2.60 metru ba estadu.

“Hanesan sidadaun ami hakarak kolabora ho estadu tuir desizaun ne’ebé estadu hatudu, tanba estadu mak superior liu no aas liu, ita nu’udar sidadaun ita obedese ba desizaun governu ba interese nasionál ne’e ita konkorda ona, ne’ebé primeiru desizaun ne’ebé governu hakarak foti 2.60 metrus ne’e ita konkorda, maibé depois de desizaun segundu hakarak foti tan 2.50 metrus no balu 3 metrus tan, ha’u hanoin ne’e ita presiza ko’alia didi’ak.” Dehan Lito Rambo ba jornalista hafoin konferénsia imprensa iha rezidénsia João Choqe iha segunda ne’e (03/03/2025)

Nia dehan antes ne’e governu mai hato’o ona mekanismu ba komunidade sira hodi halo rekompensasaun ba rai privadu no uma hirak ne’ebé konstroi iha rai privadu sira.

“Iha primeiru enkontru ne’e governu mai ko’alia ona ho komunidade sira iha suku tolu ne’e konkorda inklui ha’u, maibé segundu desizaun ne’e ita hanoin katak ami mós iha planu rasik halo diversifikasaun ba negósiu sira, tanba ne’e mak balu halo ona investimentu, halo susi ho ema estranjeiru sira ba rai laran, konstrusaun sa’e ona kuaze 85%, maibé desizaun segundu ne’e afeta kedas ba konstrusaun.” Nia dehan

Governu tenke tetu fila-fali desizaun ne’e, atu povu labele sai vítima ba desizaun refere, tanba objetivu estadu ne’e atu lori povu ba moris di’ak, asegura povu nia interese, no povu nia interese mak oinsá hela iha rai ida depois bele kontribui ba estadu, nia loke negosiu, selu taxa ba lisensa, selu taxa ba rai, ahi, bee no seluk tan.

Lito Rambo Afirma katak desizaun husi governu ne’e sira respeita maibé governu presija halo diskusaun fila-fali ho komunidade afetadu sira husi Suku 3.

“Uluk mós mai ko’alia koolabora atu halo indiminiza komunidade sira maibé métodu ho mekanismu indiminizasaun la hatúr loloos rai metru kuadradu ida ne’e atu selu ho hira, tanba eviksaun barak komunidade sira iha tesik ba Dili Oeste to’o agora ami akompaña konta bankária fó tiha ona mas seidauk iha transferénsia ruma ba sira-nia konta, saldo ruma seidauk tama.” Nia afirma

Tan ne’e nia dehan presiza deskuti, maibé pelu menus tenke planu mós organizadu didi’ak, hanesan sidadaun di’ak, primeiru desizaun mak sira oferta ona rai, mesmu rai privadu, nune’e iha faze segundu ne’e governu presija ko’alia ho komunidade labele impoen de’it.

Nia salienta katak Governu hanesan superior maibé lei mak as liu, tanba lei mak nu’udar instrumentu legal hodi regulariza desizaun governu nomos direitu sidadaun sira nian, tanba ne’e governu presiza hatúr desizaun ida ne’ebé kolabora no akumula interese kominidade sira-nian .

Iha fatin hanesan Lúcia Xavier Bobo nu’udar komunidade afetadu husi Suku Becora, Aldeia Becusse Kraik hateten, la konkorda ho markasaun rai faze daruak nian tanba laiha avizu ruma husi parte kompetente hodi oriente sira sobu sira-nia uma.

“Ha’u la konkorda ba segundu faze, primeiru ha’u hakarak fó hatene de’it ba estadu hanesan ne’e, faze dahuluk ne’e loloos sira iha avizu para maioria ami labele halo lai, loloos sira avizu katak, mana sira sobu de’it labele halo bainhira SEATOU mai tau tanda mak imi foin halo.” hateten Lúcia

Nia mós la konkorda ba igreja Becora atu sobu, tanba Santu Padre mai ne’e Timor-Leste iha mundu ne’e maioria katólika ne’ebé famozu tebes iha média, no tanba saida Santu Padte fila ne’e igreja mós ita atu sobu lakon tiha ne’e serake iha Timor la’os sarani katóliku nian.?

Lúcia husu ba governu, planu segundu nian ne’e pelu menus iha koordenasaun ho komunidade Becora para komunidae sira hatene mak téknika ba sukat.

Nia esplika katak sukat primeiru governu seidauk fó indeminizasaun, no téknika hirak ne’ebé ba sukat ne’e bazeia ba igreja Becora.

“Ida mai tan ida ne’e, sira fó 1.60 metru entaun ha’u fó metru rua no hau husu dehan los ona ka lae? Agora segundu sira mai dehan mana nian tama tan hanesan ne’e no ha’u hatan dehan loos ona, horbainhira imi planu ida, agora imi mai planu ida, bainrua imi iha planu seluk tan, hanesan hela deit oinsá ami nia moris, sedangkan ami hadi’an hanesan ne’e mós ami gasta osan.” Nia esplika

Sidadaun ne’e konfesa katak nia hela iha rai estadu duni, maibé estadu mós tenke hatene katak povu iha mak estadu iha, la’os dehan lakohi koopera, maibé estadu ne’e tenke rekoñese primeiru faze, dadaun seidauk hetan indiminizasaun no seidauk hatama konta bankária.

Reportajen : Estefania

Foto : Estefania

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *