Dili, 06 Novembru 2025 (Média Democracia) – Mata Dalan Institute (MDI) ohin ofisialmente realiza komunikadu imprénsa hodi aprezenta submisaun analítika ba Parlamentu Nasionál kona-ba Proposta Orsamentu Jeral Estadu 2026. Komunikadu Imprensa ne’e hala’o iha edifisiu Haburas Farol Dili.
Porta-voz, Mata Dalan Institute (MDI), Noe Gaspar Tilman hateten, iha konferensia submisaun ne’e rekoñese kompromisu polítika Governu nian hodi hametin dezenvolvimentu rurál, promove desentralizasaun no diversifikasaun ekonomika iha Timor-Leste mezmu nia dependénsia bo’ot liu ba petróleu.
“MDI halo avaliasaun independente afirma katak enkuantu Orsamentu 2026 hatudu progresu iha transparénsia no konsultasaun, maibé nafatin sentralizadu tebes, dezekilibradu iha setór sira no limitadu iha apoiu dezenvolvimentu inkluzivu, reziliente ba klima no orientadu iha nivel lokál.” Dehan Porta-voz Mata Dalan Institute (MDI), Noe Gaspar Tilman
Porta-voz hatutan, alokasaun orsamentu konsolida iha proposta orsamentu ba tinan fiskál 2026 hamutuk dolar amerikanu biliaun 2,291, ho dolar amerikanu biliaun 1,85 aloka ba Administrasaun Sentrál. Maski iha retórika nasionál haktuir kona-ba kompromisiu Governu da-IX nian hodi apoiu ba ekonomia rurál, maibé setor produtivu hanesan agrikultura hetan de’it millaun US$20.2 menus husi 1%, despeza total mezmu setór ne’e sustenta besik 67% husi populasaun Timor-Leste.
“Halo komparasaun, estrada no ponte sira hetan alokasaun US$223 milloens no setór petróleu minerál simu US$194 milloens, ne’ebé hatudu énfaze kontinua ba investimentu ho eskala boot, ho kapitál intensivu envezde dezenvolvimentu ne’ebé sentradu iha ema, produtivu no sustentável. Dezekilíbriu ne’e subliña dezafiu estruturál ida Timor-Leste nia estabilidade fiskál no kreximentu ekonómiku depende maka’as nafatin ba levantamentu sira husi Fundu Petrolíferu, ne’ebé finansia maizumenus 75% husi despeza totál.” Hatutan Porta-voz Mata Dalan Institute (MDI)
Porta-voz afirma, MDI nia análize identifika kestaun krítiku oioin iha proposta OJE 2026 nian kona-ba Desentralizasaun Limitadu no Empoderamentu Fiskál Lokál. Alokasaun OJE 2026 fó porsaun USD miliaun 57 ba desentralizasaun maibé la espesifika ho klaru finansiamentu hira mak sei apoia diretamente inisiativa nivel Munisípiu ka komunidade nian. Laiha Fundu Dezenvolvimentu Munisipál ka mekanizmu transferénsia destinadu atu asegura finansiamentu previzível, transparente no ekuitativu ba kada Munisípiu.
“Programa dezenvolvimentu rurál fragmentadu liña Ministériu inklui Agrikultura, Infraestrutura, Ambiente no Administrasaun Estatal seidauk iha enkuadramentu dezenvolvimentu rurál integradu, tan ne’e hamosu duplikasaun ka “overlapping” ba esforsu sira no utilizasaun rekursu ne’ebé la efisiente. Fragmentasaun ida-ne’e konsistente no reflete ho deskobrimentu sira husi Banku Mundiál nia Relatoriu 2023 no ADB nia Estratéjia Parseria Nasaun nian (2023–2027), ne’ebé rua ne’e subliña nesesidade ba koordenasaun institusionál ne’ebé boot liu atu alkansa progresu rurál ne’ebé signifikativu.” Afirma Porta-voz MDI
Nia salient, investimentu ne’ebé ki’ik tebes iha setór produtivu Naun-Petrolíferu sira apelu konsistente ba diversifikasaun ekonómika, investimentu iha agrikultura, turizmu, manufatura ho eskala ki’ik no indústria kriativu sira sei la sufisiente. Dependénsia demais ba reseita petrolíferu kontinua hamosu risku fiskál no ekonómiku ba tempu naruk. MDI rekomenda mudansa ida iha prioridade investimentu nian ba setór produtivu sira ne’ebé bele hamosu reseita doméstika, empregu no kreximentu sustentável.
“Apoiu la adekuadu ba empreendedorismu no inovasaun juventude nian maske Governu aloka US$32.1 milloens atu apoia Pequenas e Medias Empresas (PME) no kooperativas, orsamentu la espesifika montante hira maka aloka direitamente ba alvu empreendedorismu juventude ne’ebé kreativu no inovativu. Dezempregu foin-sa’e nian ne’ebé liu 17% (ILO, 2023) no liu 60% husi populasaun ho idade menus husi tinan 30, ami subliña katak investe iha empreza sira ne’ebé lidera husi foin-sa’e sira, formasaun profisionál no inovasaun dijitál maka krítiku ba transformasaun ekonómika inkluziva.” Salienta Porta-voz Mata Dalan Institute (MDI), Noe Gaspar Tilman
Nia reafirma, alokasaun fraku ba mudansa klimatika no redusaun risku dezastre, Orsamentu alokadu US$2.5 millaun ba reziliénsia klimátika, biodiversidade, no ekonomia azul. MDI nota katak alokasaun ida-ne’e laiha klareza kona-ba mekanizmu distribuisaun no implementasaun, partikularmente iha nivel Munisípiu no komunidade. La ho objetivu ne’ebé define ka indikadór monitorizasaun, impaktu husi fundu klimátiku bele limitadu nafatin, liuliu iha área sira ne’ebé risku ba inundasaun no rai-maran.
“Jestaun utilizasaun rai MDI nia mapamentu partisipativu iha tinan 2024 rejista rai produtivu iha Munisipiu Liquiça, Bobonaro no Manatuto hektare 1,787.66 lakon tanba inundasaun, maski iha dadus alarmante sira hanesan ne’e, alokasaun sira ba planeamentu utilizasaun rai produtivu nian sei mínimu no sentralizadu ho koordenasaun limitadu entre liñas Ministeriais sira hanesan Agrikultura, Ambiente no Administrasaun Estatal. Jestaun utilizasaun rai produtivu ne’ebé la adekuadu kontinua fó ameasa ba seguransa ai-han, meius subsisténsia rurál no konfiansa investimentu.” Reafirma Porta-voz Mata Dalan Institute (MDI), Noe Gaspar Tilman
Nia esplika, hatán ba dezafiu sira MDI nia submisaun trasa rekomendasaun xave lima, ida harii fundu dezenvolvimentu Munisipál. Kria mekanizmu dedikadu ida iha Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nia okos hodi garante transferénsia fiskál sira ne’ebé diretu no previzível ba Munisípiu no suco sira. Ida-ne’e sei hasa’e autonomia lokál, transparénsia no resposta ba nesesidade rurál sira.
“Integra dezenvolvimentu rurál no jestaun utilizasaun rai forma Komité Inter-Ministeriál ida kona-ba Dezenvolvimentu Rurál Integradu iha Gabinete Primeiru-Ministru nia okos, hodi liga programa sira iha Ministériu Agrikultura, Infraestrutura, Ambiente, no Administrasaun Estatál. Sistema jestaun rai ne’ebé dezentralizadu, ne’ebé hetan apoiu husi mapamentu dijitál no dadus klimátiku, tenke orienta planeamentu rurál no proteje rai ne’ebé produtivu.” Esplika Porta-voz Mata Dalan Institute (MDI), Noe Gaspar Tilman
Nia akresenta, investe iha setór produtivu naun-petroliferu realoka porsaun boot liuhusi investimentu públiku ba agrikultura, turizmu, indústria kriativu sira no manufatura ki’ik sira hodi diversifika fonte rendimentu no hametin reziliénsia ekonómika doméstika.
“Hakbiit empreendedorizmu no inovasaun juventude estabelese fundu nasionál empreendedorizmu juventude ho subsídiu sira ne’ebé alvu, asesu ba kréditu no mentorizasaun ba start-up sira, liu-liu iha área rurál. Suporta inovasaun juventude iha agri-negósiu, ekonomia dijitál no empreza verde sira liuhusi kolaborasaun ho BNCTL, SEFOPE no parseiru setór privadu.” Esklarese Porta-voz Mata Dalan Institute (MDI)
Nia haktuir, atu hametin governasaun risku klima no dezastre presiza kria enkuadramentu nasionál ba finansa klimátika ho matadalan ne’ebé klaru, mekanizmu akompañamentu ne’ebé transparente no implementasaun lokál husi Fundu Reziliénsia Klimátika Munisipál.
MDI fiar katak reforma sira-ne’e bele transforma planeamentu fiskál ba iha motor jenuínu ida ba kreximentu inkluzivu, reziliénsia, no koezaun sosiál. Iha rezonánsia ho apelu husi Primeiru-Ministru hato’o iha Parlamentu Nasionál iha loron 5 Novembru 2025 katak tenki halibur setór públiku no setór privadu atu rekoñese Timor-Leste nia forsa boot liu la’os iha nia rezerva petróleu nomos iha nia jeografia, maibé iha reziliénsia, kriatividade no determinasaun
Esplika liutan MDI husu ba Parlamentu Nasionál, Governu, sosiedade sivíl no setór privadu atu servisu hamutuk husi tasi-feto ba tasi-mane, husi leste ba oeste hodi transforma vizaun. Primeiru Ministru nian ne’e ba asaun sira ne’ebé koordenadu, bazeia ba evidénsia. Timor-Leste nia prosperidade no estabilidade sei la harii ho riku-soin petrolíferu de’it, maibé ho empoderamentu ba nia povu liuhusi desentralizasaun, jestaun rai ne’ebé sustentável, reziliénsia ba klima, inovasaun juventude no dezenvolvimentu rurál ne’ebé inkluzivu.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano
