Dili, 19 Dezembru 2025 (Média Democracia) – Organizasaun Mundiál Saúde OMS iha Timor-Leste ho Ministériu Saúde liuhusi Institutu Nasionál Saúde Públika (INSP-TL), hamutuk ho KOICA hala’o enkontru Komité Diretivu Projetu ba dala lima nian inisiativa “Haforsa Preparasaun no Responde ba Moras Infesiozu iha Timor-Leste.” Atividade ne’e hala’o iha salaun Ana Lemos, UN House, Dili. Kuarta semana ne’e
Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde OMS iha Timor-Leste, Arvind Mathur hateten, lansamentu ba dahuluk, hetan ona mudansa signifikativu relatóriu kompletu ho tempu ne’ebé sedu atinji ona 100% ba moras sira ne’ebé bele dekteta kada fulan-fulan 99% iha relatóriu seminal.
“Husi munisípiu 14 iha ona graduadu na’in-rua husi Programa Formasaun Epidemiolojia iha Baze (FETP) ba liña frente, ne’ebé tuir kompleta ona treinamentu dahuluk iha fulan-Maiu. Epidemiólogu na’in haat-nulu rejista ona nu’udar antigu alunu TEPHINET nian, hodi halo Timor-Leste sai nu’udar membru rekoñesidu ofisiál ba dala-84 husi rede globál.” Dehan Reprezentante OMS iha Timor-Leste, Arvind Mathur
Reprezentante OMS iha Timor-Leste hatutan, Bolseiru FETP na’in neen maka daudaun hetan hela treinamentu iha Universidade Gadjah Mada iha Indonézia, no na’in haat tan iha tinan oin. Funsionáriu Laboratóriu Nasionál Saúde na’in sanulu-resin-rua kompleta ona formasaun espesializadu iha Universidade Mahidol iha Tailándia, no profisionál laboratóriu seniór na’in-12 simu ona formasaun lideransa no jestaun iha Repúblika Korea Súl.
“Kapasidade dijitál no laboratóriu nian mós haforsa nafatin. Iha enkontru ba ohin loron nian, tablet hamutuk 80 entrega ona ba Ministériu Saúde hodi fahe ba Sentru Saúde Komunitáriu sira hotu, hodi apoia tranzisaun ba plataforma vijilánsia bazeia ba web.” Hatutan reprezentante OMS iha Timor-Leste
Reprezentante OMS afirma, aprovizionamentu ba instrumentu laboratóriu 27 no kit diagnóstiku sira, ne’ebé sei entrega ba Laboratóriu Nasionál Saúde iha tinan oin fulan Janeiru. Instrumentu hirak ne’e sei permite deteksaun patójenu xave sira ba moras diarreia, respiratóriu no arboviral no lori Timor-Leste ba vijilánsia bazeia ba patójenu tuir rekomendasaun globál sira.
Iha fatin hanesan Diretor Jeral Sientífiku no Tékniku, INSPTL, Nivio da Costa Sarmento hateten, liga ho lansamentu ohin loron nian kolia mós kona-ba surtu raiva ne’ebé oras ne’e la’o hela iha rai laran hatudu oinsá moras raiva bele hada’et lalais bainhira la iha vijilánsia no resposta, ka sistema ne’ebé laiha preparasaun ho di’ak.
“Liuhusi partisipasaun ativu no diálogu konstrutivu, enkontru ne’e fó oportunidade atu reafirma kompromisu konjuntu no hametin koordenasaun entre parseiru sira. Ami apresia tebes ba kooperasaun no apoiu ne’ebé kontinua husi parte interesada sira hotu hodi avansa kapasidade saúde públika iha Timor-Leste.” Dehan Diretor Jeral Sientífiku no Tékniku INSPTL, Nivio da Costa Sarmento
Diretor Jeral Sientífiku no Tékniku INSPTL hatutan, iha serimónia ne’e entrega tablet PC 80 hodi hala’o durante enkontru, ne’e hanesan marka signifikativu ida iha apoiu ba ferramenta dijitál sira ba implementasaun projetu no kapasitasaun.
Iha fatin hanesan Diretora País KOICA mai iha Timor-Leste, Youn Hwa Kang hateten, atinjimentu sira-ne’e hasa’e perísia tékniku, habelar kapasidade institusionál no harii fundasaun ba sistema vijilánsia nasionál ida ne’ebé reziliente liu.
“Servisu sira ne’e importante sei kontinua, partikularmente estabelesimentu ba Sentru Rekursu Formasaun FETP nian. Bainhira operasionál ona, sentru ne’e sei sai hanesan sentru nasionál, fornese traballadór saúde sira iha liña frente ho formasaun no ferramenta sira ne’ebé sira presiza atu detekta, investiga no responde ba surtu sira ho efetivu.” Dehan Diretora País KOICA iha Timor-Leste, Youn Hwa Kang
Nia hatutan, projetu ne’e tama ona iha nia faze finál, parseiru sira konkorda katak prioridade laos de’it atu fó rezultadu sira maibé atu servisu hamutuk no sustentabilidade ne’ebé kontinua.
Esplika liután Projetu ne’e hetan suporta finanseiru husi KOICA, apoiu husi OMS, ne’ebé lidera husi Ministériu Saúde no INSP-TL, lansa iha Abril 2023 hodi haforsa vijilánsia no resposta ba surtu. Foka ba objetivu prinsipál rua, kompletu no hadi’a relatóriu ba moras sira ne’ebé bele detekta nomos harii kapasidade nasionál ne’ebé forte liu atu bele detekta no responde ba surtu sira.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Media OMS
