PN-BESI-TL Hala’o Komunikadu Imprensa Hodi Komemora Loron Mundial Bee, Iha Loron 22 Marsu 2025

Dili, 21 Marsu 2025 (Média Democracia) – Plataforma Nasional Besi Timor Leste ( PN-BESI-TL) hala’o komunikadu imprensa relasiona ho selebrasaun loron mundial ba bee moos ne’ebé sei selebra iha loron 22 marsu tinan 2025 ho Tema Nasional “Konserva Bee Hodi Haburas Ekosistema”, komunikadu ne’e hala’o iha kinta-feira semana ne’e iha HAK.

Iha komunikadu imprensa ne’ebé hato’o husi porta-voz PN-BESI-TL Januario Amaral hateten, iha loron 22 Marsu 2025 hanesan loron Mundial ba bee no kada tinan nasaun hotu inklui Timor-Leste komemora loron Mundial refere liuhusi eventu oin-oin. Komemorasaun ne’e fó sai dala uluk iha assembleia Jerál ONU ba dala-47 iha loron 22 fulan-Dezembru tinan 1992 iha Rio de Janeiro, Brazil. Loron ne’e Komemora dahuluk iha tinan 1993, loron Mundiál Bee hanesan selebrasaun anuál ida ne’ebé hala’o hodi bolu atensaun ou halo advokasia ba públiku kona-ba importánsia husi bee.

“Organizasaun Nasoins Unidas ONU hamutuk ho nasaun membru sira ne’ebé halo kampaña hodi komemora loron mundiál ne’e implementa rekomendasaun husi ONU hodi promove konservasaun bee globalmente liuhusi atividade konkretu. Kampaña ne’e espesifikamente promove husi ajénsia ONU nian tinan-tinan hodi envolve entidade relevante sira inklui públiku atu rona no komprende kona-ba asuntu bee nian nomos haforsa kooperasaun servisu entre entidade relevante sira hodi rezolve problema bee iha nasaun sira. Estadu Timor-Leste ratifika liu-liu konvensaun Ekonomia Sosial no Kultura garantia bee nu’udar direitu umanu sidadaun sira nian. Bee nu’udar direitu fundamentu, Estadu iha obrigasaun atu proteje, respeita no hakonu obrigasaun sira ne’e tenke projeta iha Planu, Programa no Politika investimentu sira.” Lia-hirak ne’e hato’o husi porta-voz PN-BESI-TL Januario Amaral

Konstituisaun no Konvensaun sira sai baze fundamentu ba Estadu liuhusi Governu atu uza rekursu investe no dezenvolve setór refere ba garante fornesimentu bee neʼebé adekuadu, kualidade inkluzivu no sustentável hodi hadi’a kualidade moris sidadaun sira nian. Durante ne’e, Estadu liuhusi Governu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira halo esforsu oi-oin atu bele garante dezenvolvimento iha setor bee refere, maibé sei iha dezafiu no preokupasaun lubuk ida mak enfrenta, liu-liu iha aspetu garante sustentabilidade.

“Situasaun Atual Timor-Leste sai hanesan mós nasaun ne’ebé vulneravel tebes ba impaktu husi mudansa klimatika ne’ebé liu husi estudu relata katak 55% husi suku sira iha Timor laran hetan ameasa husi temperatura aas, inundasaun, rai monu, inundasaun kosteiria iha tasi (Climate Finance Initiative, WaterAid este, 2016). Husi informasaun balun relata mós katak. Timor-Leste mós dadaun ne’e nia temperatura manas tebes no tinan-tinan sa’e 36 to’o 39 selsius fulan Setembru no Outubru. Ita hare mudansa entre ai-horis no ai laran tuan, tanba tinan-tinan ita mós tesi-ai arbiru no agora ai-horis komesa menus ba dadaun, entaun nia impaktu mak akontese bailoro naruk no sei afeta tebes ba rekursu bee nian, hatudu bee matan sira hahú maran no menus ba daudaun ona, tuir rezultadu husi Sensus 2022 Uma-kain ne’ebé asesu ba Torneira Publiku hamutuk 39.5% Uma-kain ne’ebé Torneira instala iha uma laran 10.2% no Uma-kain ne’ebé kontinua utiliza ou asesu ba Mota, Bee Matan, Lagoa, Kollam no Irrigasaun hodi utiliza ba nesesidade loron-loron nian hamutuk 8.7% no koleta udan-been 0.2%.” Dehan Januario

Tuir resultadu husi sensus 2022 hatudu katak kuaze uma-kain besik 70% mak asesu ona ba bee tantu torneira públiku, kanalizasaun bee ba uma, uma oin no bee posu. Sei hela uma-kain balun mak sei depende ba udan been, sosa bee, kuru bee iha mota, lagoa no kuru iha bee matan.

“Rezultadu monitorizasaun husi Asosiasaun HAK iha Tinan 2023 ba iha Suku 56, Aldeia hamutuk 338 ho Totál Populasaun 308,213, Uma-kain hamutuk 66,363, Mane hamutuk 156,250 no Feto hamutuk 151,963. Husi rezultadu refere hatudu, Uma-kain ne’ebé asesu ba kanalizasaun ho totál 46,210 (70%), Uma-kain ne’ebé asesu ba bee matan ho total 9,849 (15%) no Uma-kain ne’ebé asesu ba bee posu ho totál 10,304 (15%).” Informa nia

Nia salienta Bazeia ba dadus Auditoria Sosial husi PN-BESI-TL (Tinan 2024) iha suku haat hanesan, Suku Nahareka no Builo (Postu-Administrativu Ossu, Viqueque) no Suku Fohorem no Dato Tolu (Postu Administrativu Fohorem, Covalima) ho total Uma-kain 627 no Total Populasaun hamutuk 2511, iha aspetu funsionamentu torneira públika, porsentu torneira ne’ebé funsiona rezultadu survey hatudu, maioria torneira públiku neʼebé la funsiona porsentu 78%, torneira balun mak funsiona ho porsentu 11% no torneira sira funsiona ho di’ak ho porsentu 11%. Iha kategoria apoiu husi Governu, liu-líu vizita husi funsionáriu Postu-Administrativa (FPA) iha kategoria refere, rezultadu survey hatudu katak FPA la halo vizita ba sistema sira hatudu ho porsentu 56%, bainhira hahú konstrusaun mak sira ba hare ka iha entrega projetu porsentu 33% no halo vizita ba sistema sira iha dala 1-2 ho porsentu 11%. Iha kategoria funsaun Grupu Maneza Fasilidade (GMF) realiza enkontru regular, iha kategoria refere husi rezultadu survey hatudu 0% halo konservasaun ba bee matan, ke’e bee debu 12%, kuda ai-oan 38%, halo lutu hale’u bee matan 38%, Travesaun Kadadalak 6% no tara bandu 6%. Protesaun ba bee matan rejultadu hatudu la iha protesaun ba bee matan 88% no protesaun ba bee matan 12%.

Iha komunikadu imprensa ne’e PN-BESI-TL hato’o Rekomendasaun sira ba iha governu hanesan tuir mai ne’e:

  1. Husu ba Governu Presiza iha Investimentu orsamento Jerál Estadu (OJF) ba asuntu Bee, Saneamentu no Ijiene BESI minimu 3% no Husi alokasaun refere presiza aloka mós Orsamentu Operasaun no Manutensaun ba iha Munisipiu sira liu-liu SMASA ho adekundu. Iha alokasaun OGE Presiza iha integrasaun ba politika Konservasaun Bee no Rai
  2. Husu ba Governu Presiza halo Alterasaun, Revizaun no Aprovasaun ba enkuadramentu Legál sira liga ho Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI) hanesan, Dek. Lei Nú. 04/2004, Politika Abastesimentu Bee no Jestaun Rekursu Hidricos (Muda ba Lei) no Desp. No. 07/MOP/VIII/2020, Asecibilidades Para Cidadão de Mobilidade Condicionada em Edificacoes Publicas e Comerciadas (muda ba lei)
  3. Hametin no Haforsa liu tan servisu koordenasaun no kooperasaun ida ne’ebe efetivu no integradu entre parte interesada sira liga ba planu no programa iha setór bee no oinsă asegura nia sustentabilidade
  4. Husu MOP Presiza estabelese Laboratóriu iha territóriu nasional hodi asegura kualidade bee ba konsumu ema nia, tantu iha area Urbana no area rural sira.
  5. Husu ba Parlamentu Nasional, liu-liu Komisaun E ne’ebé trata asuntu Infrastrutura Optima Liza liu tan servisu fiskalizasaun husi Parlamentu Nasional ba kondisaun asesu bee komunidade nian iha area Urbana no area Rural
  6. Husu ba Ministériu relevante sira, Presiza mós halo Edukasaun sívika hodi konsiénsializa komunidade sira ho regular relasiona ho direitu no dever nu’udar sidadaun sivika.
  7. Husu ba Autoridade Lokál sira Munisipiu, Postu Administrativu no to’o iha Suku sira presiza re-ativa mekanizmu kulturál sira liu-liu tara bandu hodi proteje no konserva natureza sira (Bee matan, Ai Horis no Rai).

Reportajen : Domingas

Foto : Domingas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *