PN-BESI-TL Preokupa Pursentu 8.7% Ne’ebé Uma Kain Sira Seidauk Asesu Be’e Moos

Dili, 16 Outubru 2025 (Média Democracia) – Liuhusi komunikadu imprensa ne’ebé hala’o husi Plataforma Nasional Be’e Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) deklara Preokupa ho uma kain pursentu 8.7% ne’ebé seidauk asesu be’e moos, no komunidade sira sei garantia liubá be’e mota, be’e matan, lagoa, kollan no irrigasaun hodi utiliza nesesidade kada loron.

Iha komunikadu ne’ebé hato’o husi Porta-vos Plataforma Nasional Be’e Saneamentu no Ijiene Timor-Leste PN-BESI-TL, Franciana dos Santos M. Belo hateten, Kada tinan mundu inklui Timor-Leste sempre selebra Loron mundiál Fase Liman (LMFL), neʼebé monu iha loron 15 fulan Outubru. Iha loron selebrasaun ida ne’e ho objetivu kontinua hasa’e konsiénsia ema hotu nian atu tau importánsia ba fase liman, liu-liu fase liman ho sabaun, nune’e bele asegura saúde ida ne’ebé saudavel.

“Ho tema ba selebrasaun tinan ida ne’e mak “It Might be Gloves. It’s Always Hand Hygiene/ Luvas Bele Ajuda. Maibé Fase Liman Maka Xave ba Moris Saudavel” Tema ida ne’e hanesan énfaze maka’as tebes atu hatoman-a’an fase liman beibeik ho bee no sabaun salva ita husi moras oin-oin nomos garante moris ne’ebé saudavel.” Dehan Porta-vos Plataforma Nasional Be’e Saneamentu no Ijiene Timor-Leste PN-BESI-TL, Franciana dos Santos M. Belo

Nia hatutan, Nune’e Plataforma Nasionál Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) nia servisu no foku iha atividade advokasia liga ba setór Bee Moos, Saneamentu no Edukasaun Ijiene.

“Ita hakarak hola oportunidade ida ne’e hodi realiza komunikadu imprensa atu selebra Loron Mundial Fase Liman hanesan meius konsensializasaun ida ba ema hotu atu nafatin tau importansia ba asaun fase liman ho sabaun.” Hatutan Porta-vos Plataforma Nasional Be’e Saneamentu no Ijiene Timor-Leste PN-BESI-TL

Nia informa, Aleinde ne’e mós hanesan meius advokasia ida iha ne’ebé ámbitu diskusaun OJE 2026 nian, atu bele hato’o ba PN hodi prioritiza alokasaun OJE 2026 nian ba setór Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI).

“Iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 uma kain hotu iha Timor- Leste sei asesu ona ba Bee, Saneamentu no Ijiene ho adekuadu, Inkluzivu no Sustentável. Iha politika no Programa IX Governu nian ne’ebé konsidera Setór Bee no Saneamentu nu’udar setór vital ba programa tinan 5 nian, ne’ebé sita ona iha Programa Governu nian hamutuk 33 no Investimentu ba asesu Bee Moos no Saneamentu báziku labele hadia (ka dada) tan.” Infroma Franciana dos Santos M. Belo

Porta-vos ne’e afirma, la iha infrastrutura ida ne’e mak sei afeta ba saúde públika ka hada’et moras, mate no dezenvolvimentu la di’ak ba labarik sira. Governu trasa ona Politika Saneamentu Báziku (PNSB), hodi hatu’ur eskada Saneamentu neʼebé hakerek iha Polítika refere katak, Timor-Leste sei atinje tarjetu ba deklarasaun Area La Soe Foer Boot Arbiru (ALFA) iha territóriu Nasionál iha tinan 2020.

“Atualmente 2026 purvolta Munisipiu 7 hanesan, Bobonaro, Aileu, Liquiçá, Ermera, Ainaro, Manatuto no Dili mak foin deklara ALFA, mezmu seidauk konklui iha dadus formal ruma. Iha mudansa fali ba politika ne’e ho nian tarjetu to’o iha tinan 2024 atinjimentu ALFA 100% iha territóriu nasionál maibé la konsege. Tuir rezultadu husi Sensus 2022 Uma Kain ne’ebé asesu ba Torneira Publiku hamutuk 39.5%, Uma kain ne’ebé Torneira instala iha uma laran 10.2% no Uma kain ne’ebé kontinua utiliza ou asesu ba Mota, Bee Matan, Lagoa, Kollam no Irrigasaun hodi utiliza ba nesesidade loron-loron nian hamutuk 8.7% no Koleta Udan Been 0.2%.” Afirma Porta-vos

Iha sensus 2022 ne’e hatudu katak kuaze uma kain besik 49.7% mak asesu ona ba bee tratadu tantu torneira públiku, kanalizasaun bee ba uma. Alokasaun Orsamentu Jerál do Estadu (OJE) 2026 purvolta 1.2% husi total orsamentu $2.3 Billoes ba iha setór Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI), alokasaun OJE ba Munisipiu sira kontinua laiha orsamentu ba Kapitál dezenvolvimentu.

“Implementasaun Polítika Nasional Saneamentu Báziku (PNSB) la la’o ho di’ak, tanba Ministériu relevante la materializa iha Planu no programa neʼebé adekuadu inklui Ego Ministerial (ida-idak halo ninian) laiha kooperasaun ne’ebé mútua nomos laiha alokasaun OJE hodi reforsa polítika refere.” Subliña Porta-vos PN-BESI-TL, Franciana dos Santos M. Belo

PN-BESI-TL Rekomenda Presiza tau prioridade ba investimentu liuhusi orsamentu jerál estadu (OJE) iha nesesidade aumenta ba setór bee moos no saneamentu minimu 3% husi total OJE, liu-liu aloka orsamentu ba Ministériu Saúde ho adekuadu hodi bele reforsa ba atinjimentu Politika Saneamentu Báziku (PNSB), liu-liu eskada saneamentu presiza haforsa koordenasaun no kooperasaun servisu entre liña Ministerial no Entidade relevante sira neʼebé involve iha setór Bee no Saneamentu atu iha koordenasaun ne’ebé di’ak no forte, liuhusi integrasaun Planu no Programa kada Ministériu relevante sira. Presiza haforsa atividade deziminasaun ba públiku ho regular, moris di’ak neʼebé hadomi saúde no ambiente ne’ebé saudavel liuhusi Planu Asaun Komunidade Saneamentu no Ijiene (PAKSI) presiza hetan atensaun di’ak husi entidade hotu.

Reportajen : Domingas

Foto : Domingas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *