Dili, 05 Novembru 2025 (Média Democracia) – Plataforma Nasional Bee Saenamentu Ijiene Timor-Leste PN-BESI-TL realiza komunikadu imprensa relasiona ho alokasaun ba Orsamentu Jeral do Estado OJE tinan 2026 ba iha setor bee moos no Saenamentu Ijiene iha Timor-Leste nian ne’ebé ho pursentu kiik tebes.
Iha introdusaun Porta-voz Plataforma Nasional Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) Ameli Maria Helena hateten, Bee mak direitu baziku ema nian nomos garante moris ne’ebé dignu no saudavel ba povu liuhusi asesu ba Bee, Saneamentu no Ijiene ne’ebé adekuadu, inkluzivu no sustentavél.
“Hatu’ur ona iha Konstituisaun RDTL, artigu 6 ko’alia kona-ba objetivu Estadu nian, liu-liu iha versikulu (E) harii sosiedade ida ne’ebé iha justisa sosiál, hodi haki’ak sidadaun sira nia moris di’ak ba isin no klamar nomos Governu trasa ona meta PEDN 2011-2030 povu iha territóriu Timor-Leste laran tomak asesu ona Bee moos no Saneamentu ne’ebé adekuadu, sustentável no inkluzivu.” Dehan Porta-voz Plataforma Nasional Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) Ameli Maria Helena
Porta-voz PN-BESI-TL informa, iha Politika no Programa IX Governu nian ne’ebé konsidera Setór Bee no Saneamentu nu’udar setór vital ba programa tinan 5 nian, ne’ebé sita ona iha Programa Governu nian 3.3 hateten, Investimentu ba asesu Bee moos no Saneamentu Báziku labele adia (ka dada) tan. Laiha infrastrutura ida mak sei afeta ba saúde públika ka hada’et moras, mate no dezenvolvimentu la di’ak ba labarik sira.
“Nune’e Plataforma Nasionál Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) hamutuk ho membru inklui parseiru sira hato’o ami nia observasaun no deskobrimentu sira liuhusi komunikadu imprensa ida ne’e aproveita momentu ida Parlamentu Nasional sei halo diskusaun ba OGE 2026 iha uma fukun PN.” Informa Porta-voz PN-BESI-TL
Porta-voz reafirma, informasaun no deskobrimentu sira tuir dadus husi sensus tinan 2022 uma kain ne’ebé asesu ba bee Torneira Publiku hamutuk 39.5%, uma kain ne’ebé asesu bee Torneira instala iha uma laran 10.2% no uma kain ne’ebé kontinua utiliza ka asesu ba bee mota, bee matan, lagoa, kollam no irrigasaun hodi utiliza ba nesesidade loron-loron nian hamutuk 8.7% no koleta udan been 0.2%. Iha sensus 2022 ne’e hatudu katak kuaze uma kain besik 51.3% mak seidauk asesu ba bee tratadu (torneira públiku no kanalizasaun bee ba uma).
“Dadus no deskobrementu sira husi PN-BESI-TL no membru. Rezultadu Auditoria Sosiál ne’ebé PN-BESI-TL hala’o iha tinan 2023 no 2024 hatudu katak Postu-Administrativu Tilomar iha Suku haat (4) no Aldeia hamutuk ruanulu resin-tolu 23 ho total uma kain 2205 nо populasaun 9650 ema. Suku Maudemu iha Aldeia 7, total uma-kain 670 no total populasaun hamutuk 2980 ema, total sistema hamutuk 9 maibé avaria/aat hotu ona signifika la funsiona. Suku CasaBauc iha Aldeia 3, total uma kain 492 no total populasaun hamutuk 2147 ema, iha sistema bee hamutuk 8 no kondisaun di’ak hotu. Suku Lalawa iha Aldeia 6, total uma-kain 423 no total populasaun hamutuk 1756 ema, sistema bee hamutuk 5 ho kondisaun di’ak hotu. Suku Beiseuc iha Aldeia 7, total uma kain 620 no total populasaun hamutuk 2767 ema, iha sistema bee 1 ho kondisaun aat. Husi rezultadu auditoria mós hatudu katak, iha Munisipiu Viqueque no Covalima la iha funsionáriu Postu-Administrativu (FPA) ne’ebé atu monitoriza sistema bee sira iha Postu-Administrativu refere, Grupu maneja fasilidade kuaze la funsiona iha sistema sira, kualidade bee sei sai preokupasaun ba komunidade sira, rekursu bee menus iha tempu bailoro inklui sistema sira laiha asesibilidade ne’ebe inkluzivu (inkluzaun).” Reafirma Porta-voz Plataforma Nasional Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) Ameli Maria Helena
Porta-voz informa, haree fila-fali ba rezultadu monitorizasaun husi Asosiasaun HAK iha tinan 2023 ba Suku 56, Aldeia hamutuk 338 ho totál populasaun 308,213, uma kain hamutuk 66,363, mane 156,250 no feto 151,963. Husi rezultadu refere hatudu, uma kain ne’ebé asesu ba kanalizasaun ho totál 46,210 (70%), uma kain ne’ebé asesu ba bee matan ho totál 9,849 (15%) no uma kain neʼebé asesu ba bee posu ho totál 10,304 (15%).
Informasaun Konabá Mudansa Klimátika Timor-Leste mós sai hanesan nasaun ne’ebé vulneravel tebes ba impaktu husi mudansa klimátika neʼebé liuhusi estudu, relata katak 55% husi suku sira iha Timór laran tomak, hetan ameasa husi temperatura aás, Inundasaun, rai monu, Inundasaun costerie iha tasi (Climate Finance Initiative, WaterAid Timor-Leste, 2016)
Porta-voz subliña, Timor-Leste mós dadaun ne’e nia temperature manas tebes no tinan-tinan sa’e 36 to’o 39 0c, liu-liu iha fulan setembru no outubru.
“Ita haree mudansa entre Aí-horis no Ai laran tuan, tanba tinan-tinan ita tesi-ai no sunu-rai arbiru, ai-horis komesa menus ba dadaun, entaun nia impaktu mak akontese bailoro naruk no sei afeta mós ba rekursu bee iha bee matan sira hahú maran no menus ba dadaun. tuir dadus husi Diresaun Nasionál Ambiente fó sai katak, oras ne’e daudauk, Timor-Leste ninia kontribuisaun karbonu ba planeta, foin mak atinje 0,0003 (diskursu Diretór Geral Ambientál, iha workshop Validation Local Investment). Ita labele utiliza Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik no foin mak atu dezenvolve nia-an no nia presiza dezenvolvimentu.” Subliña Porta-voz Plataforma Nasional Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL)
Nia esklarese, iha dezenvolvimentu neʼebé Governu da IX nian fó prioridade maka’as loos ba esforsu esplorasaun mina iha Tasi Timor nian, planu ne’e mak realiza duni, sei kontribui tan ba hasa’e Timor-Leste nia kontribuisaun karbonu ba planeta, sei aumenta tan. Nune’e liuhusi komunikadu imprensa ida ne’e hanoin katak, Governu tenke hanoin ona oinsá mak aloka orsamentu liuhusi OGE ba mitigasaun risku mudansa klimátika iha futuru mai.
Porta-voz esplika, haree ba informasaun Saúde Públiku atualmente 2026 purvolta Munisipiu 7 hanesan, Bobonaro, Aileu, Liquiçá, Ermera, Ainaro, Manatuto no Dili mak foin deklara ALFA, mezmu seidauk konklui iha dadus formal ruma. Iha mudansa fali ba politika ne’e ho nian tarjetu to’o iha tinan 2024 atinjimentu ALFA 100% iha territóriu nasionál maibé la konsege. Situasaun refere kontribui mós ba númeru malnutrisaun 47.1% labarik ho idade 0-5 Stunting/Raes badak (MoH, 2020).
“Alokasaun Orsamentu (Esbosu OGE 2026) iha esbosu livru OGE 2026, Númeru 2.16. Água e Saneamento O acesso a água potável e saneamento é essencial para Timor-Leste, pois deve ajudar a melhorar a saúde pública, criar novos empregos e incentivar o desenvolvimento rural, facilitar a manutenção e a sustentabilidade dos nossos valiosos recursos hídricos e distribuir os recursos hidricos limitados. O orçamento para o Programa de Água e Saneamento para 2026 é de US$ 10.629.844.” Esplika Porta-voz
Tuir PN-BESI-TL ninian observa katak alokasaun OGE iha 2026 neʼebé aloka ba setór bee no saneamentu kontinua la natoon ba setór bee no saneamentu purvolta 1.2% de’it husi totál OGE seluk mak, Orsamentu ba Munisipiu sira laiha, Orsamentu ba kategoria Kapitál Dezenvolvimentu no Kapitál Menor so iha de’it mak orsamentu ba salariu ka vensimentu nomos beins servisu, inklui orsamentu ba servisu Munisipál agua, saenamentu ambiente (SMASA) kontinua laiha alokasaun orsamentu espesifiku ba Operasaun no Manutensaun ba Bee no Saenamentu.
“Alokasaun Orsamentu Jerál do Estadu Governu seidauk prioritiza hodi aloka Orsamentu ba garante rekursu bee hodi bele fornese bee ba Komunidade sira iha tempu bailoro, liu-liu oinsa atu bele reforsa politika konservasaun bee no rai, inklui mós politika ba halo konstrusaun barrajen iha territóriu laran hodi bele prezerva udan been bazeia ba PEDN ne’ebe trasa ona.” Esklarese Porta-voz Plataforma Ameli Maria Helena
Relasiona ho komunikadu iha leten maka PN-BESI-TL hakarak rekomenda ba Governu atu investe ba setór bee moos, saneamentu no ijiene liuhusi Orsamentu Jerál do Estadu (OGE 2025) minimu purvolta 3% hodi materializa programa IX Governu nian ne’ebé sita 3.3 investimentu ba asesu bee moos no saneamentu báziku labele hadia (ka dada) tan. Laiha infrastrutura ida ne’e mak sei afeta ba saúde públika ka hada’et moras, mate no dezenvolvimentu la di’ak ba labarik sira. Husu ba Ministériu das Obras Públika (MOP) no Ministériu Administrasaun Estatal (MAE), atu garante Sustentabilidade fornesimentu bee moos ba komunidade sira, liu-liu iha area rurais mak presiza iha alokasaun OGE ba Munisipiu sira liu-liu alokasaun Orsamentu kategoria ba Operasaun no Manutensaun ne’ebé adekuadu, inklui ba servisu Munisipál agua, saneamentu no ambiente (SMASA) presiza halo rekrutamentu fila-fali ba pesoál funsionáriu Postu-Administrativu (FPA) atu bele apoiu no monitoriza sistema sira, inklui reforsa Grupu Maneja Fasilidade (GMF) iha area rural.
Husu ba Ministériu Obras Públika (MOP) inklui Ministériu Agrikultura, Pescas, Pecuaria e Floresta (MAPPF) atu aumentu iha alokasaun Orsamentu Jerál do Estadu (OGE 2026) ho adekuada ba atividade konservasaun rekursu bee (bee ulun) sira nune’e bele salva udan been infiltra ba rai laran hodi fornese bee ba bee-matan sira iha territóriu tomak, inklui hahú investe ba konstrusaun barrajen iha territóriu laran atu bele prezerva no sai hanesan armajenamentu ba udan been hodi bele garante fornesimentu bee ne’ebé sustentável ba komunidade inklui setór agrikultura nomos hamenus risku afetasaun ba mudansa klimátika iha Timor-Leste.
Ikus liuhusu ba Ministériu Saúde atu aloka orsamentu adekuadu ba garante ezekusaun Politika saneamentu báziku (PNSB), liu-liu tarjetu ba atinjimentu area la soe fo’er boot arbiru (ALFA) iha territóriu nasionál. (Tanba tuir observasaun, iha Ezbosu OGE 2026 nian, iha sub programa 52802-Pakote Saúde Primeria ho Atividade 5280208: Gestão da Saúde Ambiental ho totál orsamentu ne’ebé aloka ba atividade refere purvolta $90.000 (Kategoria Beins e Servisu), nune’e presiza aumentu.
Porta-voz hato’o, konkluzaun PN-BESI-TL hanoin katak, tempu ona atu bele aloka orsamentu ba setór prioridade no báziku sira tuir akordu ne’ebé distintu/a Deputadu/a sira asina ona ho povu iha loron 17 setembra 2025 iha uma fukun Parlamentu Nasionál. PN-BESI-TL husu iha alokasaun OGE 2026 prioritiza ona ba dezenvolvimentu setór bee moos, saneamentu no ijiene (BESI), nune’e bele garante moris ne’ebé dignu no saudavel ba Povu hotu iha territóriu laran tomak, espera katak rekomendasaun sira ne’e sei apoiu distintu/a Deputadu/a sira atu bele halo diskusaun kle’an ho Governu iha debate proposta ba OGE 2026 nian.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
