PR fó Homenajen ba Heroi no Martir sira

Dili, 03 Marsu 2026 (Média Democracia) – Prezidente Repúblika Timor-Leste José Manuel Ramos Horta fó homenajem ba Heroi no Martir sira liuhusi komemorasaun loron Veteranu, nune’e hodi hanoin hikas difikuldade durante tinan barak nia laran. Komemorasaun refere hala’o iha Ministeriu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasional (MAKLAN), tersa-feira semana ne’e.

Prezidente Republika Timor-Leste José Manuel Ramos Horta hateten, hanoin fila-fali tinan 24 nia laran difikuldades oinoin maibé ho aten brani no disiplina konsege hetan independensia.

“Ita fó homenajem ba heroi no martir sira. Ita hanoin fila-fali tinan 24 nia laran hodi hasoru difikuldade oioin maibé ho korajem aten brani disiplina no fé rasik ba independensia Timor-Leste nian no  ita-nia liberdade loos, buat ne’ebé ita simu husi istoria ita hetan ona justisa, husi sakrifisiu oi-oin maibé mós ho organizasaun unidade. Veteranus sira imi reprezenta kapital humanu e moral ne’ebé labele julga. Imi mak lori imi nia ulun, imi nia kabas, esperensia, disiplina, kapasidade no nasaun lideransa, imi hatudu imi bele mai husi fatin hotu-hotu moris ne’ebé kultura feira no fiar politiku ne’ebé feira, maibé buat ne’e hotu la’os hanesan obstakulu boot ida maibé fo forsa liután, iha diversidade hanesan unidade ho unidade hetan vitoria.” Dehan Prezidente Republika José Manuel Ramos Horta

PR afirma tan katak, sidadaun Timor-Leste tenke aprende barak husi avo no Aman sira, tanba sira tau prioridade liubá interese publiku, interese nasaun nian, interse komunidade, interese familia aas liu duke interrese pessoal

“Sidadaun Timor-leste no kriansa Timor-Leste, imi aprende ba ho ezemplu imi nia avo no pai sira, sira ne’ebé tau interese publiku, interese  nasaun, interese komunidade, interese familia aas liu sira nia interese pessoal. Sira nia ezemplu dedikasaun sakrifisiu no hakas ai-rin boot ba ita nia futuru. Ita agora enfrenta luta foun no luta ba dezenvolvimentu bele difisil liután fali luta uluk liu ba liberdade politika, ne’e mos ba buka liberdade ekonomika ho dignidade sosial para hotu-hotu bele lori di’ak.” Afirma Prezidente Republika José Manuel Ramos Horta

Povu nia esperansa ba ida ne’e hakarak orienta loron-loron iha mundu globalizadu ne’e hatene  vizaun politika barak los, rivalidade barak los, nune’e tenke hametin liután espiritu bensaun ne’ebé uluk tane presistensia nasional, tenke hametin liután soberania alimentar, diversifika ekonomia no  promove emprendedorizmu. Emprendedorizmu buka lolos investedor sira nasional no internasional sira apoiu inisiativa ne’ebé lokál, nasionál labele ho regulamentu oioin halo investor sira nia kbiit no sira nia sakrifisiu boot haree ba inovasaun mak iha Timor-Leste bele hetan duni independensia, maibé la’os de’it ho formal ba ita hetan duni soberania ne’ebé los iha jestaun sustentavel.

Presidente Republika haktuir tan katak Timor-Leste, tama ona ba ASEAN maibé hetan nafatin dezafius oioin, tan ne’e tenke hametin nafatin displina instituisional no tenke kumpri loloos komprimisiu sira.

Ita tama ona ba membru 11 ASEAN maibé dezafius iha oinoin, buat sira ne’e ejiste no husu ba ita atu hametin didi’ak disiplina instituisional no tenke kumpri lolos kumprimisiu no halo reforma retorika estruturais ne’ebé presiza. Hanesan uluk organizasaun maka sai hanesan determinante hodi determina ita bele hetan ita-nia objetivu estratejiku, maibé ita-nia kompriisiu boot liu mak komprimisiu ba povu, povu ejije ita organiza didi’ak no kontra pobreza, tenke hatun ka hamate lia fenomenu ki’ak no mukit liuliu iha rai ida ne’e, hanesan sub-nutrisaun estante no seguransa alimentar.” Informa PR

Prezidente Republika mós orgullu tebes kapasidade ka formadór veteranus sira, sira mak kria banku veteranu do nosso futuro, ne’e banku dahuluk harii ho kapital privadu exklusivumente privadu Timorense nian, hatudu hanesan tranzisaun ida ne’ebé luta ekonomika uza resistensia ba konstrusaun hodi sakrifisiu ba investimentu iha futuru, hatudu katak veteranus sira hamriik nafatin iha liña da frente iha dezenvolvimentu nasional, promove poupansa (rai osan) ne’ebé ita presiza atu sustenta finansial projetus foun ba uma habitasaun negosiu ruma investimentu iha area potensia rai nian hanesan agrikultura, peska,  floresta, turizmu, industria, engeñarias, no servisu mós iha ekonomia verde ka ekonomia azul.

Reportajen : Nélia

Foto : Tomas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *