PR Horta Fiar Adezaun TL ba Asean atu Aselera Dezenvolvimentu Ekonomiku Rai-Laran

Dili, 10 Jullu 2025 (Média Democracia) – Iha ambitu selebrasaun loron nasional fransa ne’ebé hala’o iha Fundasaun orinte, iha diskursu Prezidente Republika José Ramos Horta fiar Adezaun Timor-Leste nian iha ASEAN reprezenta oportunidade istórika ida atu aselera dezenvolvimentu ekonómiku sustentável nasaun nian.

Iha deskursu Prezidente Republika José Ramos Horta hateten, Adezaun Timor-Leste nian iha ASEAN reprezenta oportunidade istórika ida atu aselera dezenvolvimentu ekonómiku sustentável nasaun nian, habelar fluxu komérsiu no investimentu sira, no koloka Timor-Leste hanesan ponte estratéjiku entre Sudeste Aziátiku no mundu luzófonu. Enkuadramentu rejionál foun ida ne’e loke dalan promisór sira hodi hametin parseria sira ho empreza franseza sira, ne’ebé sei bele hala’o papél desizivu ida iha diversifikasaun ita-nia ekonomia nian, liuhusi investimentu sustentável sira iha setór hanesan turizmu ekolójiku, agrikultura rejenerativa, peska sustentável, indústria prosesamentu sira no esplorasaun responsável ba rekursu naturál sira, inklui petróleu, gás no minerál sira. Liuliu projetu sira iha domíniu ekonomia verde no azul nian ne’ebé foka iha tranzisaun enerjétika, prezervasaun biodiversidade tasi nian no dezenvolvimentu kadeia valór lokál sira, oferese oportunidade oioin ba parseria inovador Franko-Timoroan sira, bazeia iha teknolojia, koñesimentu tékniku no respeitu ambientál.

Ezemplu konkretu ida husi oportunidade sira ne’e maka prosesu kontratasaun atuál ba investimentu dahuluk iha enerjia renovável iha nasaun, ne’ebé planeia ona ba Laleia, iha Munisípiu Manatuto, iha ne’ebé konsórsiu internasionál ida ne’ebé lidera husi EDF (Électricité de France), iha parseria ho empreza japoneza Itochu, sei dezenvolve projetu solar ida ho eskala boot. Projetu ne’e inklui instalasaun kampu fotovoltaiku solar ida, subestasaun modernu ida ne’ebé ekipadu ho Sistema Armazenamentu Enerjia Bateria nian (BESS), no teknolojia avansadu sira kontrolu no jestaun enerjia nian. Sistema ida ne’ebé ninia asinatura marka ona ba iha finál fulan Jullu 2025 sei fornese enerjia ne’ebé moos no konfiável ba Electricidade de Timor-Leste (EDTL E.P.), hodi kontribui maka’as ba estabilidade rede elétrika nasionál.

Sei sai hanesan kontratu IPP (Independent Power Producer) dahuluk iha área enerjia renovável iha Timor-Leste, ho investimentu totál ne’ebé kalkula hamutuk dolar amerikanu millaun 140, ne’ebé finansia tomak husi kapitál privadu. Konsórsiu ne’e sei responsavel ba konstrusaun, operasaun, manutensaun no fornesimentu enerjétiku ne’ebé la’o hela, iha modelu ne’ebé bele sai hanesan referénsia ba futuru projetu tranzisaun enerjétika no parseria públiku-privada ne’ebé sustentável iha Timor-Leste.

“Ha’u mós hakarak reafirma importánsia ne’ebé ita fó ba prezensa Fransa no Estadu-membru Uniaun Europeia sira seluk iha Timor-Leste, liuhusi Delegasaun Uniaun Europeia. Prezensa ida-ne’e sai ona esensiál hodi hametin ita-nia kooperasaun, ba diálogu polítiku ne’ebé estruturadu no ba apoiu kontínua ba ita-nia dezenvolvimentu sustentável.” Dehan Prezidente Republika José Ramos Horta iha nia deskursu

Entretantu, hakarak husu ba Autoridade Franseza no Europeia sira ne’ebé kontribui maka’as tebes ba konstrusaun no koezaun projetu europeu nian atu kontinua fó apoiu ba manutensaun no reforsu prezensa Delegasaun Uniaun Europeia nian iha Timor-Leste, nu’udar sinál klaru ida husi kompromisu Europa nian ba relasaun sólidu, besik no komprometidu ho rejiaun, Iha loron ida ne’e bainhira selebra Revolusaun Franseza no ideál sira ne’ebé nia enkarna, admirasaun ba Fransa no ninia papél iha mundu. hakarak atu kontinua hametin lasu amizade no kooperasaun entre ita nia nasaun sira, iha servisu ba dame, kultura no justisa.

Reportajen : Domingas

Foto : Media Officer PR

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *