Messina, Itália 20 Novembru 2025 (Média Democracia) – Prezidente Repúblika no Laureadu Nobel Pás nian, José Ramos Horta, simu títulu Doutór Honoris Causa iha área Siénsia Polítika husi Universidade Messina ne’ebé prestijiadu. Onra akadémika aas ne’e rekoñese kontribuisaun esesionál Prezidente nian ba rezolusaun konfliktu, diplomasia no konstrusaun nasaun. Informasaun ne’e Média Democracia asesu husi pajina Prezidente Republika, Kinta semana ne’e.
Prezidente Republika José Ramos Horta, iha diskursu agradesimentu hateten no espresa gratidaun boot hodi aprezenta jornada Timor-Leste nian husi luta to’o soberania nu’udar sasin ba kbiit perdaun no rekonsiliasaun nian.
Susesu notavel Timor-Leste nian hafoin independénsia, hodi subliña estatutu nasaun nian nu’udar demokrasia vibrante ho ekonomia ida-ne’ebé robusta no buras daudaun, dívida públika mínimu no jestaun finanseira prudente. Rekonsiliasaun istórika ho Indonézia ne’ebé transforma pasadu ida-ne’ebé moruk ba relasaun bilaterál ida-ne’ebé besik liu iha mundu nu’udar modelu globál ida-ne’ebé forte. Narrativa ida-ne’e hatudu ho klaru transformasaun Timor-Leste nian ba nasaun estável no iha dezenvolvimentu, ne’ebé harii ho fundasaun korajen, vizaun estratéjika nomos kompromisu metin ba pás.
Prezidente Ramos-Horta fó sai apelu maka’as ba reforma urjente Nasoins Unidas nian, partikularmente Konsellu Seguransa, atu halo nia sai ekitativu no efetivu liu. Prezidente ko’alia ho laran-susar boot kona-ba konfliktu globál sira, hodi deskreve situasaun iha Gaza nu’udar “rai-kuak morál no polítiku” ida-ne’ebé dezafia ita-nia umanidade komún.
Esplika liután iha diskursu Prezidente nian pozisiona metin Timor-Leste nu’udar lian konsiénsia nian iha palku mundiál, hodi oferese nia istória rasik nu’udar mensajen esperansa katak diálogu no kooperasaun bele manán divizaun sira-ne’ebé kle’an liu.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Media PR
