Rejionál OMS Sudeste Aziátiku Selebra Loron Mundiál Malária

Dili, 25 Abril 2025 (Média Democracia) – Organizasaun Mundiál Saude OMS Sudeste Aziátiku realiza Loron Mundiál Malária nian, kada tinan marka iha loron 25 fulan-Abril, institui husi Estadu-membru OMS nian durante Asembleia Mundiál Saúde iha tinan 2007.

Diretora Rejionál ba OMS Sudeste Aziátiku, Saima Wazed hateten, ohin selebra Loron Mundiál Malária nian ida-ne’e maka okaziaun ida atu destaka nesesidade ba investimentu kontínua no kompromisu kona-ba polítiku ne’ebé sustentavel ba iha prevensaun no kontrolu moras malária nian.

“OMS hamutuk ho Parseria RBM atu hakotu Malária no parseiru sira seluk hodi promove “Malária Remata ho Ita” Reinveste, Reimajina, hamoris fali”, hanesan kampaña ida iha baze hodi re-enerjia esforsu sira iha nivel hotu-hotu, husi polítika globál to’o asaun komunitária, hodi aselera progresu ba eliminasaun malária.” Dehan Diretora Rejionál ba OMS Sudeste Aziátiku, Saima Wazed

Nia hatutan hamriik iha momentu definitivu ida-ne’e mak promesa no dezafiu boot ida no bolu mudansa ida husi aprosimasaun negósiu, hanesan baibain ba mentalidade saida de’it maka presiza.

“Ita-nia rejiaun halo ona progresu exelente iha luta hasoru malária. Sudeste Aziátiku maka rejiaun úniku OMS nian ne’ebé kumpre ona marku sira Estratéjia Téknika Globál (GTS) 2020 nian hodi hamenus kazu no mate sira malária nian. Ita iha dalan loos atu atinji alvu ambisiozu sira GTS 2025 no 2030 nian.” Dehan nia

Nia afirma susesu husi Maldivas no Sri Lanka, hetan sertifikadu livre husi malária iha 2015 no 2016, sai nafatin pontu orgullu, husi ita-nia nasaun endémiku haat, Butan, Índia, Nepal no Timor-Lesten alkansa ona redusaun boot liu 63% iha insidénsia malária dezde 2015. Timor-Leste no Butan besik atu halakon.

“Maski nune’e, malária sai nafatin dezafiu ida ne’ebé persistente, ita-nia rejiaun kontinua sai hanesan kontribui boot daruak ba todan globál malária nian no progresu tun iha tinan hirak ikus ne’e. Instabilidade polítika no konflitu iha área balun perturba ona servisu kuidadu saúde nian.” Nia hateten

Nia informa persisténsia husi malária ne’ebé rezistente ba ai-moruk iha Subrejiaun Greater Mekong, hahalok vetor nian evolui, rezisténsia ba insektisida no mudansa klimátika komplika liután esforsu hotu. Populasaun sira ne’ebé susar atu to’o ba, infraestrutura kuidadu saúde frajíl no finansiamentu internasionál ne’ebé tun hamosu ameasa adisionál.

“Ita iha de’it tinan lima atu atinji ita-nia alvu rejionál ba eliminasaun malária iha tinan 2030. Atu hetan susesu, ita tenke foti asaun desizivu.” Nia haktuir

Nia salienta seinveste sustentabilidade finanseira ne’e esensiál restrisaun aumenta ba finansiamentu, tenke fó prioridade ba mobilizasaun rekursu doméstiku no optimiza fundu sira ne’ebé iha ona hodi maximiza impaktu.

“Eliminasaun malaria ne’e investimentu ida, la’ós kustu ida. Ida-ne’e lori benefísiu ekonómiku no sosiál  signifikativu, hadi’a produtividade forsa traballu nian no hamenus gastu sira kuidadu saúde nian. Finansiamentu ida-ne’e mak investimentu ida ne’ebé matenek ho retornu aas.” Nia afirma

Enkuantu dinámika malária nian muda, resposta tenke evolui no simu inovasaun sira iha produtu no prestasaun servisu nian. Solusaun saúde dijitál sira bele hametin vijilánsia no permite foti desizaun iha tempu-reál, partikularmente iha nasaun sira ho todan aas.

“Atu luta hasoru malária ezije la’os deit estratéjia no investimentu, maibé presiza paixaun, kompromisu no urjénsia. Presiza lideransa polítika iha nivel aas liu atu garante katak eliminasaun malária sai nafatin prioridade nasionál.” Nia informa

Nia hateten, pesoál saúde sira iha liña oin presiza rekoñesimentu, motivasaun no apoiu. Simplesmente, sira maka fatuk inan ita-nia esforsu sira. Komunidade sira tenke hetan kbiit nu’udar partisipante ativu liuhusi iha konxiénsia, envolvimentu no propriedade ba intervensaun sira.

Esplika liután iha Loron Mundiál Malária 2025 ida-ne’e, mai ita hanoin katak eliminasaun la’ós responsabilidade governu no ajénsia saúde sira nian mesak. Ida-ne’e mak misaun ida ne’ebé fahe hodi ezije kompromisu husi ema ida-idak, komunidade ida-idak no parseiru ida-idak iha nia moris tomak.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Media OMS

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *