S.E.I Fahe Formasaun Kona-ba IJ, VBJ, AS Hasoru Feto no Labarik Feto ba Estudante DIT

Dili, 06 Outubru 2025 (Média Democracia) – Sekretária Estadu ba Igualdade S.E.I, hala’o abertura ba formasaun ne’ebé organiza husi Sekretaria Estadu ba Igualdade, Diresaun Nasional Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru hamutuk hamutuk ho Programa Nabilan realiza Formasaun importante ba iha Estudante sira husi Universidade Dili Institute Timor. Formasaun ne’e Média Democracia asesu husi pajina S.E.I, Segunda semana ne’e.

Sekretária Estadu Igualdade-SEI, Elvina Sousa Carvalho iha diskursu hateten, violénsia vontra feto no labarik feto sai nafatin preokupasaun no problema global nian. Violénsia kontra feto no labarik-feto ne’ebé akontese iha kontestu Timor-Leste nian hatudu katak kuaze feto ida husi feto nain tolu (3) hasoru violénsia iha sira-nia moris husi parseiru íntimu ka husi sira nia la’en kaben. Violénsia hasoru feto laos de’it akontese iha uma laran maibé akontese mós iha fatin publiku sira.

“Rejultadu iha tinan 2020, 2021 to’o 2023 dadus ne’ebé S.E.I hetan husi PNTL-Unidade Polísia ba Ema Vulnerável ka VPU hatudu katak kazu violensia domestika no violensia seksual rejistu kontinua aas. Iha tinan 2023 nian, dadus ne’ebé S.E.I hetan husi PNTL-VPU relata katak totál kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru ne’ebé akontese hamutuk (1,335) no husi totál ne’e, iha kazu Violénsia Doméstika hamutuk (1,076) no kazu Violensia Seksuaĺ inklui mós Insestu hamutuk (259) iha tinan 20233 mai husi Munisípiu 12 inklui RAEOA.” Dehan Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho

Sekretária Estadu hatutan, iha relatóriu husi Auditoria Seguransa ba Feto ne’ebé hala’o husi Rede Feto, apoiu husi UN Women iha tinan 2023 mós hato’o katak maiória respondente feto 70% sente la seguru iha fatin públiku, 39% sente fatin públiku halo tauk no 33% mak la sente konfortável.

“Audotóriu Seguransa ba Feto ne’e avalia ona ba espasu públiku hamutuk 16 no Instituisaun Públiku hamutuk 8 iha Dili, Baucau, Covalima, RAEOA iha fulan Outubru 2022 to’o Outubru 2023 no inklui mós kampus UNTL ne’ebé envolve partisipante husi estudante, profesores, pasiente, pesoál saúde, vendadores, ema ne’ebé ba merkadu no uza transporte públiku no membru komunidade sira.” Hatutan Sekretária Estadu Igualdade-SEI

Sekretária Estadu afirma, Planu Asaun Nasionál kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ) nia vizaun mak feto no labarik-feto hotu moris livre husi forma violénsia hotu-hotu. Tanba ne’e Prevensaun Violénsia Bazeia ba Jéneru presiza inklui atu envolve estudante no manorin na’in sira atu hasa’e koñesimentu iha Promove relasaun ne’ebé saudavel ho seguru no valores ne’ebé respeita igualidade ho labarik no adolesente sira, Asegura adolesente sira iha koñesimentu di’ak kona-ba saude seksual, saude reprodutivu, no servisu ho edukador sira iha koñesimentu abilidade hodi implementa formasaun ho kurrikulu sira kona-ba igualdade jeneru no prevensaun violensia.

“Rekomendasaun Komité CEDAW/Konvensaun kona-ba Halakon Forma Diskriminasaun hotu-hotu hasoru Feto ba Estadu Timor-Leste iha tinan 2023, ne’ebé presiza implementa iha períodu tinan rua nia laran (2023-2025) hodi intensiva konxiénsia públika kona-ba natureza krime.” Afirma Sekretária Estadu

Sekretária Estadu subliña, iha formasaun oioin husi violénsia bazeia ba jéneru inklui violénsia doméstika, violénsia seksuál, violasaun seksuál iha relasaun kaben atu enkoraja feto vítima sira bele hato’o sira-nia keixa lahó tauk, estigmasaun no sai vítima fila-fali.

“Prekupasaun hirak ne’e importante ba ita nafatin halo diálogu ba iha Estudante Universitáriu sira inklui DIT atu nune’e ita-boot sira bele iha koñesimentu kona-ba saida mak Violénsia Bazeia ba Jéneru no esforsu sira ne’ebé Governu liuhusi S.E.I ho parseiru instituisaun públiku, parseiru dezenvolvimentu tantu nasionál no internasionál inklui Universidade sira halo hodi prevene, halakon no kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru no Violénsia hasoru feto no labarik-feto iha rai laran.” Subliña Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho

Sekretaria Estadu salient, problema ne’e akontese mós ba estudante feto sira iha Eskola Pre-Sekundária, Sekundária no Universitária sira atu moris livre husi asédiu seksuál, violénsia seksuál no violénsia seluk iha prosesu aprendizajen nia laran. Nomos iha parte seluk, atu kria mekanizmu internal apoio ba vítima sira no relata kazu hirak ne’ebé akontese iha kampus nia laran.

Sekretaria Estadu ba Igualdade Agradese ba Reitor DIT, Civitas akademi nomos estudante sira hodi realiza ona formasaun ne’e, husu ba estudadnte sira atu sai nafatin ajente transformador moris livre husi violénsia no diskriminasaun oioin hasoru feto no labarik-feto iha Timor-Leste.

Esplika liután iha abertura formasaun ne’e kona-bá Igualdade Jéneru, Prevensaun Violénsia Bazeia ba Jéneru, nomos Asedu Seksuál. Iha formasaun refere partisipa husi Sekretária Estadu ba Igualdade-SEI, akompaña husi Diretór Nasional Dezenvolvimentu Igualdade Jéneru nomos ekipa Programa Nabilan inklui Reitor DIT no Dekanu sira.

Reportajen  : Nelfiano

Foto : Media SEI

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *