Dili, 09 Juñu 2025 (Média Democracia) – Programa Nabilan mak parseria entre Governu Australia no Governu Timor-Leste (SEI no MSSI) hodi prevene violénsia hasoru feto no labarik sira iha Timor-Leste, atividade ne’e hala’o iha Salaun Maria Correti SEI.
Xefe Ekipa Programa Nabilan, Xylia Ingnam hateten nabilan servisu hamutuk ho hodi suporta igualdade jeneru ho normas individu, komunidade, ativista no instituisaun sosiál, atitude no hahalok sira ne’ebé pozitivu hodi prevene violénsia
“Planu Asaun Nasionál Kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ) faze datoluk 2022-2032 (vinte trinte dois) fó kompeténsia tomak ba SEI atu implementa programa sira ba prevensaun violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste, hamutuk ho parseiru implementador sira.” Dehan Xefe Ekipa Programa Nabilan, Xylia Ingnam
Nia hatutan Programa Nabilan iha komitmentu suporta SEI no entidade sira seluk, hodi haforsa implementasaun PAN-VBJ, inklui hodi muda komunidade nia atitude no hahalok hodi prevene violensia, promove relasaun saudavel no fahe kbiit, liuhusi radio, midia imprime no media sosial. Suporta ida ne’e sei aliña ho Planu Asaun Nasionál Kontra Violénsia Bazeia ba Jéneru nomos Planu Estratejiku SEI tinan 2023-2028.
“Iha TL 59% – husi feto hotu esperiensia violensia durante ninia moris no 46% iha tinan kotuk. Pursentu boot liu iha reziaun Azia no reprezenta espasu ne’ebé ki’ik atu feto sira bele hakat sai husi moris ho violensia. Dadus seluk hatudu mós iha TL iha norma sosial makas ne’ebé justifika violensia hasoru feto no labarik, ezemplu bainhira feto la halo tuir ninia parseiru nia hakarak, ka liga ho disiplina ba labarik sira.” Dehan Xefe Ekipa Programa
Nia salienta dadus PNTL nian mós hatudu katak entre 2020 no 2023, VD no VS kontinua rejistu aas iha TL. Maibé iha mós dadus ne’ebé hatudu katak sosiedade TL konsidera katak problema VKFL hanesan problema ne’ebé seriu no importante duni ba TL atu rezolve.
“Violensia fiziku, seksual, emosional no sira seluk ne’ebé feto sira esperiensia iha sira-nia uma laran loron-loron, agora ho espasu online violensia agora fasilita mós liuhusi online no ida bolu violensia ne’ebé fasilita liuhusi teknolojia ka TFGBV. Maibé ida komun liu mak asediu seksual hanesan fahe feto nia foto, halo asediu liuhusi komentariu, haruka mensajen ne’ebé ho natureza seksual la ho hakarak.” Nia haktuir
Nia haktuir dadus hatudu katak feto barak mak esperiensia ida ne’e agora. UNW nia relatoriu balu esplika katak iha nasaun no rejiaun balu, bele to’o 60% husi feto sira esperiensia violensia liuhusi teknolojia.
“Iha 2018-2023 programa Nabilan hamutuk ho SEI, SEKOMS, KITL no JSMP fasilita ona formasaun kona-ba reportajen no kobertura sensivel ba jeneru no inkluzaun ba iha média imprime no radiu komunidade sira hodi haforsa katak publikasaun sira sensivel ba jeneru no inkluzaun.” Nia afirma
Nia relata Programa Nabilan kontinua iha komitmentu suporta SEI hodi realiza formasaun ba media online ba tinan ne’e hamutuk ho PCIC, kona-ba reportajen no kobertura sensivel ba jeneru no inkluzaun iha midia online. Objetivu hanesan atu hasae koñesimentu jornalista no redasaun kona-ba oinsá halo publikasaun liuhusi midia sosial ne’ebé sensivel ba jeneru no inkluzaun.
Iha tempu agora midia online nia papél importante tebes tanba ema barak ona uza midia online bele ajuda asegura reportajen ne’ebé sensivel ba jeneru ho la publika materia ida ne’ebé la sensivel ba jeneru no inkluzaun ka ida ne’ebé negativu ka suporta violensia. Maibe liután midia online iha papel importante tebes atu influensa komunidade nia atitude no hahalok.
Iha fatin hanesan reprezentante Diretor Nasional Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC), Dedi Silva hateten, agrade ba SEI loron 12 atu aborda ema ida kona-ba krime Violensia Bazea ba Jeneru nian iha media sosial nune’e kriasaun PCIC ne’e mai kedas husi politika XI governu nia hodi harii Polisia ida espesial iha area investigasaun kriminal.
“Ita adopta ona sistema puldarizmu ba Polisia katak iha mós haforsa husi artigu 147 husi Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste RDTL, iha tan forsa seguransa Polisia seluk ne’ebé Estadu kria bazeia ba lei oan.” Dehan reprezentante Diretor Nasional Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC), Dedi Silva
Nia hatutan dalabarak aborda ba tema refere media influensai teb-tebes desizaun politika nian tanba buat hotu atu foti desizaun bazeia ba viral iha publiku ne’e hanesan observasaun ne’ebé PCIC uza bainhira tun iha terenu.
“Desde krisaun PCIC mai kedas ho hanoin ida iha futuru ita bele prevene krimi sira ne’ebé akontese liga ho sidadaun utiliza teknolojia liu-liu iha ita-nia rai, bolu rede sosial ne’ebé komete krimi hodi hatun ema seluk nia dignidade iha era digital ida ne’e krimi utiliza instrumentu teknolojia laiha ona fronteira.” Dehan nia
Nia informa komunikasaun mós laiha ona fronteira maibé iha parte seluk bele hamosu mós krime husi iha lakunas legal balun iha, liga krimi formatiku entaun ema barak adopta ona lei suber krime iha Timor-Leste tama faze ida apoiu husi komisaun Europeia atu ajuda bele adere ba kompensaun udapeste nune’e iha lei rasik.
Esplika liután kodigu penal fó espasu ligadu ho tema ne’ebé ita lori haesan Violensia Bazeia ba Jeneru maibé iha loron 12 sei publika sai dadus balun, maibé dadus ne’ebé asesu iha notisia ne’e dadus disponibilidade husu aturizasaun husi vitima hafoin bele publika iha media maibé fó sai iha publiku tenke respetu mós vitima nia dignidade hanesan umanu.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano
