Dili, 02 Outubru 2025 (Média Democracia) – Sekretária Estadu ba Igualdade S.E.I liuhusi Diresaun Nasionál Relasaun Públika no Média (DNRPM-SEI), hala’o abertura ba iha Seremónia, Diálogu Painel kona-ba seguransa sibernétika ba ema hotu ho tema “Promove Seguransa Dijital Inkluzivu iha Timor-Leste.” Atividade ne’e hala’o iha Suai Room Timor Plaza, Kuarta semana ne’e.
Diretora DNRPM-SEI, Maria Filomena Babo Martins iha intervensaun hateten, kontente tebes atu simu imi hotu iha dialogu panel ohin kona-ba Seguransa Sibernétika ba ema hotu-hotu-hakarak avansa seguransa digital inkluzivu iha Timor-Leste, ne’ebé ohin hamutuk ho UN-women no institutu Universidade Nasoens Unidas iha Macau, ho apoiu generozu husi Governu Australia.
“Iha Mundu tomak 65% populasaun konekta ona ba rede internet iha Timor-Leste, tuir dadus husi Uniaun Telekomunikasaun Internasionál hatudu iha de’it 34.5% populasaun mak asesu ba internet-ne’e seidauk atinji média global ho 67.9% nomos seidauk hanesan ho nasaun sira seluk iha Sudeste Aziatiku.” Dehan Diretora DNRPM-SEI, Maria Filomena Babo Martins
Diretora DNRPM-SEI hatutan tuir Sensus Populasaun no Uma-kain 2022 husi Diretora Nasionál Estatistika Timor-Leste, 31% mane no 22% feto sira de’it mak informa uza internet. Iha área urbana 59% mane no 46% feto uza internet, maibé iha área rurál, iha de’it 17% mane no 11% feto mak informa uza internet.
“Kresimentu lalais ba smartphone no dadus móvel, teknologia dijital mak aumenta influénsa ba moris loron-loron juventude Timoroan nomos ba ita hotu. Nivél konektividade ida ne’e fó potensial boot ba inovasaun, partisipasaun síviku no dezenvovimentu nasaun. Maibé bainhira ita simu benefisiu husi asesu digital, ita tenke hatene no rezolve ameasa sira iha espasu sibernétika hanesan violénsia jéneru online, asediu online ba feto, doxing, desinformasaun no uza plataforma digital ba trafiku ema, rekrutamentu no esplora forma seluk. Iha kontextu ida-ne’e pás no seguransa labele hanoin de’it liuhusi konfrontu arma no violénsia fíziku.” Hatutan Diretora DNRPM-SEI
Diretora afirma, importante liu, ameasa sira-ne’e la neutral jéneru diferensa iha poder, diskriminasaun jéneru no eskluzaun sira ne’ebé existe ona iha offline, sei nafatin akontese no aumenta iha online. Ema hotu sente maibé feto sira mak hetan liu, partikulamente lider sosiedade sivíl feto sira no defensór direitus humanus feto.
“Bazeia ba formasaun loron haat ne’e ita hetan informasaun husi peskiza foun husi UN-Women no Institutu Universidade Nasoens Unidas iha Macau hatudu katak, liu 64% Organizasaun Sosiedade Sivil Feto sira iha Timor-Leste hetan ataka virus-númeru ida ne’e aas liu média rejionál iha Sudeste Aziátiku. Tanba ne’e, 45% Organizasaun Sosiedade Sivil Feto sira informa hetan kampaña informasaun ne’ebé sala no 28% relata hetan hacking.” Afirma Diretora DNRPM-SEI, Maria Filomena Babo Martins
Diretora informa, ameasa sira ne’e laos akontese iha futuru maibé realidade daudaun ne’e akontese hela no afeta liuba feto no labarik-feto. Agora tempu krítiku atu rezolve ameasa sira-ne’e tenke proteze espasu digital liu-liu ba feto, labarik feto no komunidade marginalizadu sira.
“Iha Janeiru 2024, Governu Timor-Leste aprova ona Planu Asaun Nasionál segundu kona-ba Feto, Pas no Seguransa (PAN 1325) ba tinan 2024-2028, ne’ebé habelar vizaun inkluzivu ba futuru kona-ba lgualdade Jéneru no pás, rekuñese katak espasu sibernetika mak fronteira krítiku ida ba avansa ajenda nasionál Feto, Pás no Seguransa.” Informa Diretora DNRPM-SEI
Diretora salienta planu ida ne’e mós aliña no kompromisu rejionál, inklui ASEAN Rejional Plan of Action Women, Peace and Security no medidas konkretu atu rejolve ameasa tradisionál foun iha espasu sibernétika.
“Atu avansa implementasaun PAN 1325, semana ida-ne’e ita hamutuk ho UN-Women no Institutu Universidade Nasoens Unidas iha Macau atu organiza treinu loron lima ba instituisaun governu, Orgnizasaun Sosiedade Sivíl no Jornalista sira ikus mai taka ho diálogu panel.” Salienta Diretora DNRPM-SEI, Maria Filomena Babo Martins
Nia subliña, objetivu sesaun sira-ne’e hodi explora dimensaun jéneru espesifiku kona-ba ameasa seguransa sibernétika iha Timor-Leste no reziaun Sudeste aziátiku atu promove kolaborasaun inter-sektorial iha Governu, Sosiedade sivíl no tékniku espesiál sira atu rezolve impaktu ameasa seguransa sibernétika, violénsia ne’ebé fasilita husi teknolojia no proteje espasu sivíku dijital ne’ebé seguru.
“Ita-nia servisu atu promove igualdade jéneru, pás no seguransa sibernétika presiza iha koordenasaun ne’ebé forte no asaun kolektivu. Ha’u hakarak hatene lideransa no kompromisiu instituisaun nasionál sira hanesan Ministériu Interior, Ministériu Justisa, Ministériu Transporte no Komunikasaun, TIC Timor, Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no CSO sira ne’ebé kontinua hola parte importante atu hadia arkitektura seguransa sibernetika nasionál.” Subliña Diretora DNRPM-SEI, Maria Filomena Babo Martins
Nia haktuir, importante liu Governu daudaun iha prosesu dezenvolve hela Lei Krimi Sibernétika Nasionál Foun ida ne’e mak momentu atu garante katak Lei ida ne’e inkluzivu, bazeia ba direitu no responsivu jéneru.
Esplika liután Seremonia Diálogu Painel refere kona-ba seguransa sibernétika ba ema hotu-hotu atu promove seguransa digital inkluzivu iha Timor-Leste, nune’e partisipasaun reprezentante husi Liña Ministeriais, PNTL, F-FDTL no Sosiedade Sivíl no Partisipante hotu.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Media S.E.I
