Dili, 16 Setembru 2025 (Média Democracia) – Sekretaria Estadu Igualidade servisu hamutuk ho UN WOMEN realiza Workshop dahuluk hodi promove igualdade jéneru no reziliénsia sibernétika ba pás iha Timor-Leste durante loron lima 15-19 iha salaun Maubara room.
Tuir peskizador husi Universidade Nasoins Unidas Jaimee Sturart hateten, Workshop kona-ba hametin igualdade jéneru no reziliénsia sibernétika ba pás iha Timor-Leste ne’e importante tebes tanba organiza hamutuk husi Sekretaria Estadu ba Igualdade, UN Women, no Universidade Nasoens Unidas iha Makau, ho apoiu husi Governu Austrália.
“Ita haree ba iha dadus ne’ebé iha Timor-Leste nia populasaun iha de’it 34,5%, kompara ho 67,9% husi nasaun sira iha sudeste aziátiku dezenvolvidu, ne’ebé iha asesu ba internet. “Sensu populasaun no abitasaun Timor-Leste iha tinan 2022 nian hatudu katak utilizadór sira ba rede internet nian mak, husi mane 59% no feto 46% iha área urbana no mane 17% no feto 11% iha área rural.” Dehan Investigadór Makau nian ba jornalista iha Maubaro Room
Peskizadór haktuir, husi dadus sira ne’e hatudu katak utilizadór media sosiál sira iha Timor-Leste maioria joven sira iha área urbana.
Iha fatin seluk hatutan husi Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho, workshop ne’e importante tebes tanba S.E.I rekoñese no aborda ameasa sira ba iha seguransa iha siberespasu, husi violénsia online bazeia ba jéneru, intimidasaun sibernétiku, no dezinformasaun to’o aumenta utilizasaun plataforma online ba tráfiku umanu no forma sira seluk ba esplorasaun nian.
“Plataforma sira ne’e ba tráfiku umanu no forma sira seluk husi ameasa sira la’ós neutru ba jéneru, no dinámika sira husi relasaun sira podér nian, diskriminasaun, no eskluzaun jéneru nian ne’ebé eziste online reproduz no intensifika online nian.” Dehan Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho
Sekretaria Estadu akresenta, Governu Timor-Leste foti ona pasu vizionáriu sira hodi garante katak ninia aprosimasaun sira ba seguransa reflete realidade atuál sira, liuliu esperiénsia moris husi feto no labarik-feto sira.
“ezemplu, iha Planu Asaun Nasionál Daruak kona-ba Feto, Dame no Seguransa ne’ebé foin lalais ne’e adota, ba períodu 2024-2028, ami adota vizaun ida ne’ebé haree ba oin no inkluzivu kona-ba harii dame, ne’ebé organiza siberespasu hanesan domíniu krítiku ida ba avansu ajenda dame no seguransa feto nian.” Hatutan Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho
Iha fatin hanesan reprezentante UN-WOME nian iha Timor-Leste Nishtha Satyam, nota katak Sekretáriu-Jerál Estadus Unidus nia relatóriu ikus liu kona-ba violénsia hasoru feto no labarik-feto sira destaka oinsá teknolojia dijitál sira dudu forma emerjente abuzu nian, violénsia bazeia ba imajen, pornografia, dezinformasaun bazeia ba jéneru, dizeminasaun diskursu ódiu, ódiu no violénsia bazeia ba jéneru. Entaun, buat hotu ne’ebé tama fó impaktu desproporsionalmente ba feto sira, lori sira tun ba pontu rua no aumenta dezigualdade entre mane no feto sira.
“Ami lamenta serbisu husi empreza teknolojia no preokupasaun barak kona-ba seguransa no privasidade. Maioria ema iha área rurál sira ne’ebé uza Facebook, maibé la’ós Instagram, no sira lahatene saida maka konfigurasaun privasidade nian.” Dehan Reprezentante UN-WOME nian iha Timor-Leste Nishtha Satyam
Nia reafima, tanba sira lahatene saida maka medida sira seguransa nian no sira lahatene oinsá relata konteúdu sira. Entaun Un women nafatin servisu hamutuk ho S.E.I atu bele kapasita nafatin formasaun ka workshop sira atu nune’e bele fó asesu informasaun seguru ba feto sira hodi bele hapara abuzu online sira tanba relatoriu ne’ebé ohin hato’o husi peskizador katak maioria ativu iha media online ne’e husi joven sira iha urbana.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
