Dili, 12 Marsu 2025 (Média Democracia) – Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade Elvina Sousa Carvalho sai panelista iha Diálogu Interativu Nivel Aas ho Komisaun Rejionál sira kona-ba rezultadu husi revizaun rejionál Pekin+30 nian no pasu sira tuir mai iha ámbitu enkontru Komisaun Estatutu ba Feto Sesaun da-69 (CSW 69th Session) iha Salaun enkontru Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) iha Nova Iorke, Estadu Unidu America (EUA).
Iha diálogu ne’e Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade Elvina Sousa Carvalho iha oportunidade minutu-tolu, kongratula lideransa ESCAP no UN-WOMEN nian ba hamutuk hodi organiza no hala’o kna’ar hodi lidera prosesu avaliasaun ba implementasaun Pekin+30 no ba susesu konferénsia Ministeriál Ázia-Pasífiku nian ne’ebé hala’o iha Bangkok iha fulan novembru tinan kotuk.
“Revizaun Pekin+30 fornese ona evidénsia no informasaun barak kona-ba área sira ne’ebé halo ona progresu no área sira ne’ebé presiza fó prioridade liután, nasaun barak iha Azia-Pasifiku subliña katak igualdade jéneru mak iha oin dezenvolvimentu nian no komponente prinsipál ida husi polítika dezenvolvimentu nasionál, lejislasaun, programa no orsamentu. “ Hatete Sekretáriu estadu iha nia intervensaun bainhira sai painelista iha diálogu interativu nivel aas iha Nova Iorke ne’ebé Media Democracia asesu liuhusi komunikadu imprensa iha pájina Ofisiál SEI Kuarta ne’e (12/03/2025)
Governante ne’e subliña kona-ba buat importante balu ne’ebé presiza atu hametin intervensaun, dahuluk atu aselera feto sira-nia empoderamentu ekonómiku, konsidera proporsaun aas husi feto sira iha empregu informál, servisu ho saláriu ki’ik ho risku-aas.
“Importante atu foti asaun ida-ne’ebé aten-barani no rekursu di’ak hodi ko’alia kona-ba área xave sira atu hasa’e empoderamentu ekonómiku feto nian liuhusi hadi’a ambiente ne’ebé fasilita feto sira atu hetan asesu ba kréditu mikro-finansa ba rai, habelar asesu ba protesaun sosiál, hasai tiha barreira sira ba asesu ekonomia dijitál.” Nia Subliña
Nia dehan ba Timor-Leste área ida seluk ne’ebé sentrál atu hadi’a feto sira-nia empoderamentu no lideransa ekonómiku mak hasa’e asesu ba asisténsia kuidadu ba feto sira nomos ba traballadór kuidadu sira, Investimentu iha setór ida-ne’e sei kria oportunidade foun ba servisu, hadi’a kondisaun servisu ba pesoál kuidadu sira, no promove igualdade jéneru.
Sekretária Estadu hato’o katak hadi’a prevensaun, resposta no asesu ba medida justisa ba vítima violénsia kontra feto no labarik-feto (VKFLF), Aprosimasaun multi-setoriál ida ho envolvimentu sosiedade tomak nesesáriu urjente ba investimentu efetivu.
“Asegura implementasaun PAN-VBJ liuliu iha prevensaun, prestasaun servisu no asesu ba justisa, presiza hadi’a servisu sira ne’ebé sentru ba vítima, kombate toleránsia sosiál ba VBJ liuhusi hasa’e polítika sira, lejislasaun no mekanizmu institusionál hodi suporta vítima no sobrevivente sira-nia asesu ba justisa.” Nia hateten
Nia salienta katak, aumenta feto sira-nia partisipasaun iha pozisaun lideransa, Rejiaun Ázia-Pasífiku hetan ona progresu ne’ebé di’ak tebes hodi hasa’e feto sira-nia reprezentasaun iha partisipasaun polítika.
“Medida asaun afirmativu, hanesan lei eleitorál atu inklui kuota, adopta ona iha nasaun balun iha rejiaun ne’e inklui Timor-Leste, medida hirak-ne’e rekoñese barak hanesan efeitu pozitivu hodi hasa’e feto sira-nia partisipasaun iha Parlamentu Nasional.” Nia intervein
Nia adianta katak Presiza halo aprosimasaun integradu liuhusi instituisionalizasaun abordajen jéneru no orsamentu responsivu ba jéneru hodi asegura governasaun responsivu ba jéneru ne’ebé permite partisipasaun signifikativu husi feto no labarik-feto sira no sira-nia organizasaun reprezentativu sira iha prosesu foti-desizaun no governasaun.
“Iha Timor-Leste markadór jéneru integra ona iha Sistema Jestaun Finansiamentu Públika atu garante prosesu planeamentu no orsamentu ne’ebé responsivu ba jéneru ne’ebé kaer governu sira nu’udar responsável ba implementasaun igualdade jéneru no empoderamentu polítika feto no labarik-feto sira-nian iha área interligadu sira hanesan saúde, edukasaun, nutrisaun, empregu, agrikultura no protesaun sosiál no seluk tan.” Adianta nia
Antes termina Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade enfaze ba iha kolesaun dadus no relatóriu dezagregadu jéneru no interseksaun, apoia kapasidade nasionál iha kolesaun dadus no tradusaun hodi informa kona-ba dezeñu polítika no intervensaun jéneru, kontinua uza dadus dezagregadu jéneru hodi hasa’e governasaun responsivu ba jéneru hodi asegura implementasaun kompromisu internasionál no nasionál sira kona-ba igualdade jéneru.
Enkuantu iha diálogu interativu ne’e prezide husi Ministra ba Asuntu Feto husi Kambodia, Ing Kantha Phavi, akompaña husi Sekretária-Ezekutiva ESCAP, Armida Salsiah Alisjahbana no panelista seluk husi ESCAP hanesan Ministra Rejiaun Pasífiku, Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade, Elvina Sousa Carvalho no Vise-Ministra no Vise-Xefe Komisaun Traballu Nasionál ba Labarik no Feto Konsellu Estadu Xina, Lin Yi. Entertantu reprezentante sosiedade sivíl no juventude sira, Mam Rachel Tan Ofisiál Programa Forum Ázia Pasífiku kona-ba Feto no Lei Dezenvolvimentu , Sivananthi Thanenthiran, Diretora-Ezekutiva Sentru Rekursu no Peskiza Ázia-Pasífiku ba Feto (ARROW).
Reportajen : Estefania
Foto : pájina Ofisiál SEI
