Dili, 29 Setembru 2025 (Média Democracia) – Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI), Reprezenta Estadu Timor-Leste hodi fahe esperensia sira ligadu ba luta Timor-Leste nian kona-ba Direitu Feto nian iha konferénsia feto nivel aas kona-ba aniversáriu ba dala haat. Konferensia ne’e hala’o iha Salaun Asembleia Jerál, UNHQ, Nova Iorke iha loron 22 fulan-setembru tinan 2025, no konferensia ne’e Média Democracia asesu husi pajina S.E.I, Kinta semana koruk, 25/09/2025.
Sekretaria Estadu Igualidade, Elvina Sousa Carvalho hateten, iha konferensia ne’e kona-ba Feto ho Tema “Rekomenda, rekursu no aselera implementasaun Beijing Deklarasaun no Plataforma asaun atu alkansa igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik-feto hotu.
“Tan ne’e, iha oportunidade ha’u hakarak hato’o katak Timor-Leste kontinua servisu maka’as hodi luta ba Feto nia direitu iha Timor-Leste no rekuiñese mós realizasaun no servisu ne’ebé seidauk remata hodi promove direitu feto nian.” Dehan Sekretária Estadu ba Igualdade-SEI, Elvina Sousa Carvalho
Sekretária Estadu Igualidade hatutan, hahú kedas husi independénsia iha 2002, Timor-Leste tau igualdade jéneru iha nia konstrusaun nasionál nia laran, hakerek direitu hanesan iha nia Konstituisaun no implementa enkuadramentu nasionál sira atu responde ba violénsia bazeia ba jéneru, empoderamentu feto, direitu labarik, inkluzaun defisiénsia no tráfiku umanu. Orsamentu ne’ebé responsivu ba jéneru mós garante ona rekursu sira ne’ebé diretamente suporta kompromisu hirak-ne’e.
“Iha ona progresu signifikativu, inklui proporsaun ida husi feto sira iha parlamentu iha Sudeste Aziatiku, hadi’a edukasaun ba labarik-feto sira, saúde inan no servisu apoiu ba sobrevivente violénsia sira. Maibé feto rurál, feto ho defisiénsia, joven feto sira sei hasoru hela bareira sistemátika norma sosiál ne’ebé limita sira-nia oportunidade. Maske iha obstákulu hirak-ne’e, Timor-Leste kontinua haka’as-an nafatin atu harii sistema inkluzivu sira no hasa’e igualdade.” Hatutan Sekretária Estadu ba Igualdade-SEI
Sekretária informa, haree ba oin Timor-Leste fó prioridade ba área rua ĺiberdade husi moris-kiak no Violensia Zero. Inisiativa sira hanesan deklarasaun maubisse mak dudu empoderamentu ekonómiku feto nian, enkuantu planu asaun nasionál ne’ebé komprensivu foka liubá eliminasaun violénsia, reforsu instituisaun sira no haluan apoiu ne’ebé sentru ba sobrevivente sira.
Esplika liután Timor-Leste husu ba komunidade internasionál atu hamutuk kumpre promesa pekin nian no asegura futuru ida-ne’ebé feto no labarik-feto sira hela livre husi kiak no violénsia. Iha Oportunidade aas ne’e Sekretária Estadu hetan akompaña husi Xefe-Departamentu Relasaun-Politika no Parseiru Dezenvolvimentu S.E.I. Embaixador Timor-Leste ba Estadus Unidos, nomos Funsionariu Gabinete S.E.I.
Reportajen : Nelfiano
Foto Media S.E.I
