Dili, 29 Agostu 2025 (Média Democracia) – Relasiona ho Parlamentu Nasionál deside atu Sosa kareta foun ho Marka Prado hamutuk neennulu resin-lima ba Deputadu sira iha PN tanba ne’e iha hanoin husi Sosiedade Sivíl Hak-Fongtil, Estudante Universitariu UNTL no akademista UNTL Husu ba parlamentu nasional liuliu ba iha Prezidente Parlamentu atu labele Sosa kareta foun ba Deputadu sira tanba kareta sira ne’e maioria balun di’ak hela. Lian hirak ne’e hato’o hafoin jornalista Media Democracia halo entervista iha sira nia knaar fatin.
Portavoz Fongtil Valentin Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS) nu’udar parseiru estratéjiku ba Dezenvolvimentu Nasional no hamutuk ho Governu hodi buka solusaun ba problema sira ne’ebé komunidade sira hasoru. Iha parte seluk Organizasaun Sosiedade Sivíl mós hakarak promove partisipasaun sidadaun sira hodi hola parte iha prosesu dezenvolvimentu nasionál no promove analiza krítiku no solusaun alternativu hodi influénsia parte sira ne’ebé iha podér no kompeténsia ba foti desizaun.
“FONGTIL hanesan komponente ida husi organizasaun sosiedade sivíl iha Timor-Leste ne’ebé hala’o knaar determinante iha prosesu konstrusaun Estadu, konsolidasaun Paz no demokrasia iha Timor-Leste liuhusi mandatu haat (4) FONGTIL hanesan, Deziminasaun informasaun, Koordenasaun, Empoderamentu ba Membru no Advokasia.” Dehan Portavoz Fongtil Valentin Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS)
Bazeia Konstituisaun RDTL artigu 48 Konstituisaun da Repúblika garante katak “sidadaun ida-idak iha direitu atu aprezenta petisaun, keixa ka reklamasaun ba órgaun soberanu sira ka autoridade relevante sira atu defende sira-nia direitu, Konstituisaun, lei no/ka interese públiku.
Portavoz hatutan, Konstituisaun estabelese mekanizmu petisaun, keisa ka reklamasaun nu’udar “direitu Konstitusionál” sidadaun hotu-hotu. Mekanizmu ida-ne’e permite sidadaun ida-idak ou koletivamente iha asesu no komunikasaun direta ba órgaun soberanu sira no autoridade relevante sira, hodi aprezenta preokupasaun kona-ba kestaun relevante sira iha ámbitu interese públiku nian ba órgaun soberanu sira.
“Norma ida-ne’e ho ninia finalidade atu proteje no defende direitu individu nomos atu defende interese públiku, defende prinsípiu fundamentál sira iha Konstituisaun no defende legalidade demokrátiku iha Estadu ida-ne’e.” Hatutan Portavoz Fongtil Valentin Organizasaun Sosiedade Sivíl (OSS)
Preokupasaun Publiku no Baze Legál sira Deputadu sira mak titulár husi órgaun soberania ne’ebé reprezenta Povu Timor-Leste tomak, independente ba eleitorál ne’ebé sira eleitu ba. Ho ida-ne’e, sira halo funsaun importante tebes iha Demokrasia pluralista no partisipativa, distinge sira husi papél ne’ebé sira halo no poderes no direitu sira ne’ebé sira iha, hanesan mós responsabilidade.
“Tanba ne’e mak FONGTIL ho nia Membru no Rede sektorál sira hakarak hato’o ba Parlamentu Nasionál katak Timor-Leste hasoru hela dezafiu no krize sosiál Multidimensionál ne’ebé rezulta violénsia no krime akontese kuaze iha territoriál laran tomak. Relatóriu no rezultadu peskiza sira hatudu katak porsentu 41.8 populasaun Timor-Leste moris iha liña pobreza absoluta no multidimensionál. Tuir relatóriu Direção-Geral Estatística Ministériu Finanças, Secretária Estado da Formação Profisionál e Empregu (SEFOPE) no Organização Internacional do Trabalho (ILO) ne’ebé lansa iha loron 26 Janeiru 2023, koloka nivel dezempregu Timor-Leste iha 5,1% no tuir relatóriu Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) 47.1% sofre malnutrisaun.” Afirma Portavoz Fongtil Valentin
Ho situasaun sira ne’e mak FONGTIL ho nia membru no Rede Sektorál sira ezize ba Parlamentu Nasionál atu kansela prosesu sosa karreta 65 ba Deputadu/a iha Parlamentu Nasional. Los duni iha Lei N.º 22 / 2023 de 29 de Dezembro Terceira alteração ba Lei nº. 5/2004, de 5 de Maio,
Estatuto ba Deputados iha artigu 12 alínea A hateten katak, iha Transporte ba Deputadu sira hodi halo misaun Parlamentu Nasional nian. Maski realidade hatudu katak ita-nia povu sira sei moris kiak no mukit nia laran, maibé Nai Deputadu/a sira nafatin ho ksolok hodi goja Regalia oioin ne’ebé hakerek iha Estatutu ba deputadu/a sira hanesan, Artigu 16. no 21, Deputadu iha direitu ba pasaporte diplomátiku, Deputadu iha direitu ba asisténsia médika no medikamentu. Deputadu iha direitu ba pensaun sobrevivénsia nian, subsídiu reintegrasaun nian no subsídiu mate nian. Abono anuál nian estabelese husi Parlamentu Nasionál nian. Abono mensál nian estabelese husi Parlamentu Nasionál nian. Deputadu sira iha direitu ba sena prezensa nian ka suplementu adisionál sira. Pensaun sobrevivénsia nian atribuídu ba sobrevivente ka oan sira menores ka inkapas. Ho Montante pensaun sobrevivénsia nian hanesan 75% pensaun mensál nian.
Maibé kustume despeza PN liuliu sosa kareta kada lejislasaun, iha potensia afeta ba impaktu sosiál katak polítika alozamentu PN iha oportunidade hamosu esploitasaun rekursu finansa estadu sein halo konsiderasaun ba sustentabilidade fundu estadu no promove prosperiedade povu. Aktu sosa kareta regulár iha PN la alínea ho prinsipiu justisa sosiál katak inplementasaun polítika alozamentu ne’e sei habo’ot defisiensia sosiál no ekonomia liuliu fó ameasa ba direitu fundamental povu hodi moris dignu no prosperu.
Argumentu Substantivu
- Osan povu nian tenke utiliza ba prioridade fundamentál hanesan saúde, edukasaun, agrikultura, infraestrutura hodi responde interese komún.
- Deputadu/a sira iha Parlamentu tenke hatudu ezemplu di’ak ba jestaun finanseiru, atu evita gastu dez nesesáriu.
- Polítika públiku hotu-hotu orienta ho objetivu prinsipál hodi garante bem star povo nian hanesan mensiona iha Konstituisaun Artigo 6 Objetivu Estadu.
Rekomendasaun
Bazeia ba fundamentu konstitusionál no lei finanseiru públiku refere iha leten, rekomenda forte ba Parlamentu Nasionál atu:
- FONGTIL ho nia membru no Rede sektorál sira husu ba Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasional atu kansela sosa karreta foun;
- FONGTIL ho nia membru no Rede sektorál sira husu ba Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasional atu fó prioridade ba programa dezenvolvimentu ne’ebé benefísiu diretamente ba Povo;
- Reforça transparénsia no efikáz iha jestaun rekursu públiku, nune’e aumenta konfiansa povu ba Parlamentu Nasionál.
- FONGTIL ho nia Membru no Rede sektorál sira husu ba Provedór Diretus Humano no Justisa atu halo Fiskalizasaun Abstratu ba Estatuto Parlamentu Nasional Tuir Artigu 150 Konstisuisaun RDTL nian.
Rekomenda ba Membru Parlamentu Nasional atu reve Lei N.º 22 / 2023 de 29 de Dezembro Terceira alteração ba Lei nº. 5/2004, de 5 de Maio, Estatuto ba Deputados iha artigu 12 alínea A, Artigu 16. no 21.
- Hatur kualidade no sensibilidade nu’udar reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional.
Iha komunikadu parte seluk husi portavoz estudante Universidade nasional Timor Lorosa’e UNTL Cronyck Opremido dehan, Parlamentu nasional nu’udar orgaun soberanu daruak iha estadu RDTL, iha ne’ebé Deputadu sira hola kna’ar nu’udar representante povu ka sidadaun nian, hodi kria lei, halo fiskalizasaun ba programa ne’ebé governu ezekuta, no desidi ka foti desizaun polítika ne’ebé adekuadu no justu ba ema hotu iha rai-doben ida ne’e.
“Nune’e realasiona ho desizaun politika liuhusi konsellu administrasaun ne’ebé preve no aprova nonok orsamnetu privativu iha tinan 2024, nune’e iha tinan ida ne’e ezekuta hodi sosa viatura foun ka kareta prado hamutuk unidade 65 ba deputadu sira iha parlamentu nasional, ho razaun tanba kareta hirak ne’ebé uza durante ne’e a’at no bosan hotu ona. Nune’e duni prezisa sosa foun, tanba kustu manutensaun bo’ot liu.” Dehan portavoz estudante Universidade nasional Timor Lorosa’e UNTL Cronyck Opremido
Portavoz hatutan, ho razaun hirak ne’e hotu mak ami estudante akadémiku-UNTL lamenta no diskorda total, nune’e mós Prezidente Parlamentu Nasional Senhora Fernanda lay ne’ebé defende maka’as tebes ho deklarasaun infantil sira liuhusi media katak, tenke sosa duni kareta prado ba deputadu 65 iha parlamentu nasional. Laos sosa de’it kareta prado, maibe simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan, ne’ebé privileziu tebes ba Deputadu sira iha parlamentu nasional.
“Hare’e ba privileziu sira ne’e hotu, mak ami observa katak, husi primeiru lezislatura to’o sexta lezislatura iha Parlamentu Nasional, Deputadu sira la’os ona representante povu, maibé representa de’it sira nia partidu, sira nia grupu, sira nia-an no familia, pior liután representa de’it ema imperialista no restu kolonialista nian, representa de’it osan na’in empreza kompaña sira iha estadu repúblika ida ne’e.” Hatutan Portavoz estudante Universidade nasional Timor Lorosa’e UNTL Cronyck Opremido
Nia informa, ohin loron hotu hotu hare’e katak deputadus la exerse sira nia poder no funsaun politika ho diak, hodi diskute problema social ne’ebé estrutural tebes iha país ida ne’e. sira la deskute ka debate kona-ba Setor produtivu ka estrateziku sira hanesan, setor edukasaun, setor agrikultura, setor turismu, infrestrutura basiku no setores seluk ne’ebé ikus mai bele fó satisfasaun ka resulta bens estar povu nian no desenvolvimentu sustentavel ba nasaun ida ne’e nian iha futuru, maibé sira hatene de’it buka meius oioin, liuhusi kria lei hodi fó privileziu no hariku sira nia-an no familia, inklui assegura ka proteje de’it distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai.
“Ho inkapsidade no ignoransia sira ne’e hotu, mak ohin loron nasaun ida ne’e la’o hakdasak, iha ne’ebé povu hasoru laloran injustisa social ne’ebé produs husi lider politiku sira, liuliu Parlamentu Nasional ne’ebé sai fatin atu diskute povu nia moris no nasaun nia distinu liuhusi aspetu ekonomiku, sosial, kultural no politika edukativa, maibé ida ne’e la akontese. Iha sorin seluk ita hotu hare’e mós katak, uma fukun Parlamentu Nasional, ohin loron sai de’it fatin ba istori malu, trata malu, dun malu, no konta istoria, katak se mak luta no se mak la luta, se mak halo di’ak no se mak halo ladi’ak.” Informa portavoz estudante Universidade nasional Timor Lorosa’e UNTL Cronyck Opremido
Nia afirma, buat sira ne’e sai ona toman at husi Deputadu sira iha Parlamentu Nasional, no ida ne’e ita konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan Parlamentu nasional.
Ho problema hirak ne’e, mak ami estudante akademiku-UNTL lamenta no konsidera katak;
- Deputadu sira iha parlamentu nasional laiha ona sensibilidade estadu, laiha kapasidade politika no seriedade hodi foti desizaun ne’ebé efetivu no efisiente ba interese komun ka moris diak povu no nasaun ida ne’e nian. Maibe desizaun ne’ebé sira produs ho intensaun atu benefisia de’it ba interese partikular ka ema minoria nian iha rai lulik ida ne’e.
- Deputadu sira laiha ona etika no responsabilidade moral perante povu, iha era ukun-an ida ne’e, iha ne’ebé povu sei moris kiak tebes, dezempregu, mal-nutrisaun, mosu traballu infantil iha fatin-fatin no problema hotu ne’ebé ligadu ho kondisaun ekonomika ema moris nian.
- Ami konsidera katak, Desizaun politika ba sosa kareta lussu ka prado, ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebé la efisiente. Tanba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibé uza de’it ba ema balu nia komfortu. Desizaun sira ne’e hatudu momos diferensa social ne’ebé bo’ot tebes entre elite politiku sira no povu iha rai ida ne’e, tanba kareta lussu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebé sidadaun barak hasoru.
- Timor-leste ohin loron mosu problema estrutural, hanesan iha saúde, aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, bee-mos laiha, Estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris. No setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibé deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebé governu ezekuta.
- Ho situasaun ne’ebé difisil tebes, mak ami husu ba Parlamentu Nasional liu komisaun relevante katak, presiza tetu didi’ak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, maibé importante liu mak tenke halo jestaun ne’ebé ho forma efisiente, efikasia no efetivu. Nune’e labele gasta osan povu nian ba privileziu ema ka grupu miniria nian.
- Hare’e ba rezoens ne’ebé la nesesariu ka inkonveniente tebes mak ami husu Parlamentu Nasional, liuhusi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku.
- Ami mós husu ba eselensia Primeiru Ministru Kairala Xanana Gusmão, hodi orienta liña Ministerial sira atu dezempeña funsaun servisu ho di’ak no kualidade ba interese moris di’ak povu nian. No husu mós ba membru Governu sira hotu atu utiliza patrimoniu ka sasan estadu nian tuir deit konstituisaun no lei sira, hodi servi de’it povu no nasaun doben ida ne’e.
Nia konklui ikus liu, ami mós husu ba sidadaun hotu, estudante akademiku husi universiade no institutu hotu ne’ebé iha, veteranus sira, juventude resistensia, sosiedade sivil, atu nafatin resiste hodi kontra desizaun politika ne’ebé la afavor ba moris di’ak povu nian, maibé kria no haburas de’it injustisa social iha estadu republika ida ne’e.
Hatutan husi Xefe Departamentu Komunikasaun Sosial Roberto da Costa Pacheco, haree ba iha realidade ne’ebé iha parlamentu sira-nia kareta ne’e sei di’ak hotu hela no sei bele halo servisu hanesan baibain.
“Kareta ida rua de’it maka ita haree katak iha problema tanba ne’e ha’u hanoin la nesesariu kuandu parlamentu nasional deside atu sosa kareta to’o neennulu resin-lima (65), ha’u aseita atu sosa kareta maibé laos dehan katak tenke sosa to’o hanesan ne’ebá, maibe haree ida ho kondisaun at liu mak sosa laos kareta ida ka rua mak at, hotu-hotu tenke sosa foun fali.” Xefe Departamentu Komunikasaun Sosial Roberto da Costa Pacheco
Nia hatutan, bele sosa kareta maibé laos sosa pakote atu nune’e bele redus gastu osan ne’ebé boot liu, nune’e di’ak liu haree kareta ida ne’ebé la serve ona Deputadu sira uza ka kondisaun a’at. Komunidade sira mós akompaña hela Xapa matrikula PN nian halo movimentu iha Dili laran di’ak hela, tanba saida mak tenke dehan fali kareta aat hotu.
Iha sorin seluk Diretor Hak Feliciano da Costa Araujo hateten hanoin pontu de vista husi Hak atu dehan tan dala ida klaru katak sira ninian mandatu ne’ebé fó ba sira iha kompetensia ida maka halo fiskalizasaun maibé hanesan sosiedade sivil no komunidade Timor laran tomak ninian observasaun katak durante ne’e ho onestu de’it, fiskalizasaun ne’e to’o ona iha ne’ebé hatudu resultadu atu nune’e ema hotu bele hatene no fó sai ba publiku.
“Ha’u atu dehan deit katak Governu sira la halo fiskalizasaun to’o iha area rural sira, exemplo hanesan Fatukalo, Bato, Orana, ne’e komunidade ne’ebé ita bele dehan boot tebes, lolos ne’e governu sira tenke tau prioridade ba asuntu sira ne’e la’o maka hanoin de’it hola kareta, ita hotu hatene katak povo iha mak governu mós iha, nune’e tenke tau prioridade ba povo.” Dehan Diretor Hak Feliciano da Costa Araujo
Nia informa, dala ida tan husu ba Nai Parlamentu sira atu tetu didi’ak antes atu sosa foun, serake kareta sira ida sosa ne’e lori halo ona fiskalizasaun dala hira, se iha hatudu tok ka publika sai tok.
“Ami hanoin katak imi nia mandatu legislativu ida ne’e imi tenke tau osan ba iha programa sira ne’ebé efetivu no efisiensia hodi fó vantajen ba iha povu ida ne’e, tanba durante ne’e ami nunka hare nutisia ida hakerek kona-ba imi nia resultadu fiskalizasaun.” Informa Diretor Hak
Nia reafirma, nafatin husu ba iha Parlamentu Nasional atu hanoin didi’ak bainhira atu sosa pakote ba kareta sira ne’e, tanba gastu osan ne’ebé boot tebes, nusa la tau osan ne’e ba iha programa sira ne’ebé efetivu ba iha setor sira iha rai laran.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas

