ELVINA SOUSA, FETO SAI SENTRU IHA TIMOR-LESTE NIA ISTÓRIA REZILIÉNSIA NO DEZENVOLVIMENTU

Dili, 24 Janeiru 2025 (Média Democracia) – Governu liuhusi Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI) hamutuk no Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, parseria ho UN-Women realiza forum ho tema “Feto iha Lideransa no Diplomasia ba Pás no Dezenvolvimentu Sustentável”, atividade ne’e realiza iha Salaun Nobre MNEK

Forum Feto iha Lideransa no Diplomasia, reativa fila-fali iha tinan 2023 ne’ebé lidera husi Ministeriu Negosius Estranjeirus no Kooperasaun (liuhusi Vise-Ministra Asuntus ASEAN) no Sekretaria Estadu ba Igualdade (SEI) iha parseria ho UN-Women, forum ida-ne’e promove ona diálogu no envolvimentu husi lider feto sira husi área oioin.

Aleinde ne’e, semináriu formasaun anuál no atividade kapasitasaun nian sira organiza ona ho liña Ministériu sira seluk, ho apoiu husi UN-Women, kompleta lider feto sira ho abilidade no koñesimentu sira ne’ebé presiza atu rezolve kestaun jéneru no dezenvolvimentu ho efetivu.

Iha diskursu, Sekretária Estadu Igualdade Elvina Sousa Carvalho hateten, iha tinan foun ne’e obra boot ida ba (SEI) hodi hamutuk fila-fali ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no kooperasaun ho UN-Women hodi organiza fali forum.

“Ami reafirma fali ami-nia kompromisu atu promove igualdade jéneru no selebra forsa transformativu lideransa feto nian, durante tinan barak nia laran, komunidade globál halo ona esforsu signifikativu hodi promove feto sira-nia lideransa no partisipasaun, maske nune’e menus feto sira-nia reprezentasaun iha lideransa polítika no asuntu internasionál nafatin sai realidade ida ne’ebé metin.” Dehan Sekretária Estadu Igualidade Elvina Sousa iha salaun Nobre MNEK Kinta ne’e (23/01)

Governante ne’e sente orgullu hodi selebra progresu sira iha Timor-Leste, liliu ba iha eleisaun istórika ba prezidente feto dahuluk iha Parlamentu Nasionál.

“Signifikante feto sira-nian iha Parlamentu Nasionál hamutuk 36.9%, no iha Embaixadora feto Timor-Leste na’in 10 no konsellu na’in 7 iha tinan lima kotuk, maske diferensa sira nafatin mosu iha nivel Ministeriál no governu lokál, iha ne’ebé feto sira-nia reprezentasaun sei dook husi igualdade, Barreira estruturál, norma sosiál no asesu limitadu ba rede sira kontinua impede feto sira-nia partisipasaun tomak iha prosesu foti-desizaun.” Deklara (SEI) Elvina Sousa

Nia dehan Feto sira sempre sai sentru iha Timor-Leste nia istória, reziliénsia no dezenvolvimentu. Forum ida-ne’e hanesan plataforma importante ida atu selebra atijimentu, hasoru dezafiu sira ne’ebé sira hasoru, no asegura sira iha kapasidade atu lidera no kontribui ba kresimentu Timor-Leste nian, liuhusi aumenta feto nia lian, ita harii sosiedade ida-ne’ebé la’ós de’it inkluzivu, maibé mós prósperu no dame liu.

Nia afirma katak bainhita hakbesik ba marka istória Pekin+30 ne’e importante tanba hanoin hikas kona-ba prinsípiu sira ne’ebé sei kontinua husi plataforma Pekin nian. Tan ne’e Timor-Leste nia kompromisu ba prioridade hirak-ne’e aliña ho esforsu nasionál atu kapasita no formasaun ne’ebé apela ba governu, partidu polítiku, organizasaun sosiedade sivíl no akadémiku sira atu implementa programa kapasitasaun.

“Nune’e mós hala’o edukasaun sívika hodi hasa’e kapasidade feto sira-nian iha lideransa polítika no komunitária. Haforsa implementasaun igualdade jéneru iha partidu polítiku sira-nia laran, Orsamentu Responsivu ba Jeneru ba Feto iha Politika, Infraestrutura ne’ebé asesivel ba ema hotu, inklui ema ho defisiénsia sira, haforsa no hasa’e feto sira-nia lideransa iha desentralizasaun no podér lokál.” Nia esplika

Prátika kultura ida-ne’ebé sensitivu ba jéneru no inkluzivu, Seguransa inkluziva ba kandidatu feto no votante sira, Média responsivu ba jéneru no inkluzivu, ne’ebé hametin kapasidade média nian kona-ba relatóriu responsivu ba jéneru no inkluzivu.

Enkuantu iha atividade ne’e la’os atu selebra realizasaun lider feto sira-nian maibé atu aumenta feto nia lian no kontribuisaun, sei rona mós husi feto ne’ebé hetan dezafiu ona, norma jéneru tradisional, hakotu bareira no loke dalan ba jerasaun sira iha futuru.

Feto sira-nia istória fó inspirasaun ba aten-barani, reziliensia, no determinasaun, hodi fó-hanoin ida katak mudansa transformativu bele mosu bainhira feto sira lidera.

Iha biban ne’e reprezentante UN-Women iha Timor-Leste, Amy Nishtha Satyam hatutan diálogu nivel altu ne’e nota forsa transformativu husi forum iha asaun ba igualdade jéneru.

“Liuhusi selebra atinjimentu lideransa feto no hato’o dezafiu sistematiku, forum ida-ne’e sei serve hanesan katalista ba mudansa transformative. Ida-ne’e hato’o mensajen forte ne’ebé lideransa no lian feto ne’e labele tolera iha indispensable in building a just, ekuitável no sosiedade ne’ebé pás liu.” Haktuir Reprezentante UN-Women iha Timor-Leste, Amy Nishtha Satyam

Entretantu iha forum ida ne’e hetan partisipasaun husi husi Prezidente Komisaun F, Parlamentu Nasionál, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Koordenadora Rezidente ONU nian iha Timor-Leste, Vise-Sekretária Estadu Parlamentár (Indo-Pasifiku), Governu Reinu Unidu nian, Xefe UN-Women iha Timor-Leste no partisipante seluk.

Reportajen : Estefania

Foto : Pájina Ofisiál SEI

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *