Dili, 04 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTC-sigla portugues), asina kontratu ho JICA nia konsultasaun hodi finaliza Dezeñu ba Terminal Pasajeirus Aeroportu International Nicolao Lobato Dili.
Reprezentante Xefe JICA iha Timor-Leste MITO Mimpei, orgullu hodi partisipa iha asina akordu kontratu ba servisu konsultór projetu ba melloramentu Aeroportu internasional Prezidente Nicolau Lobatu.
“Hanesan ita-boot hatene projetu ida ne e paradu ba tempu balun, maibé ha’u kontente katak ida ne’e ikus mai hahu la’o, ohin marka pontu importante ida la’os de-it ba Aeroportu, maibé ba nasaun Timor-Leste tomak Projetu ida ne’e la’ós de’it kona-ba hadi’a infraestrutura, ida-ne’e reprezenta ami nia kompromisu atu hasa’e konetividade no hasa’e oportunidade ekonomiku sıra ba povo.” Dehan Reprezentante JICA liuhusi nia diskursu iha edifísiu MTK Segunda ne’e (03/02)
Nia dehan Timor-Leste iha dalan atu sai membru planu ba ASEAN, ho adezaun planu antisipa iha tinan ida ne’e, Projetu ida ne’e sei kontribui maka’as ba adezaun nasaun nian liuhusi aliña ita-nia infraestrutura sira ho padraun rejional sira.
“Ha’u fiar katak inisiativa ne’e sei kria oportunidade empregu, estimula negosiu lokál sira, no atrai investimentu estranjeiru, mai ita hanoin katak projetu ida ne’e la’os de’it kona-ba tijolu no morteiru ida ne’e kona-ba harii futuru ida ne’ebé nabilan liubá sidadaun hotu-hotu iha Timor-Leste.” Dehan Nia
Nia hato’o agredesimentu ba sosiedade hotu ne’ebé envolve hadi lori projetu ida finalidade ba dalan loos. Ita-boot nia servisu maka’as no dedikasaun halo momentu ida sai pasivel.
Iha fatin hanesan Embaixadór Japaun iha Timor-Leste Tetsya KIMURA kontente tanba marka istória signifikativu ba iha projetu ne’e, tanba paradu iha tempu balun ohin hahú akordu fali.
“Hanesan ita-boot hatene, projetu ida ne’e paradu ona ba tempu balun, maibé ha’u kontente katak ida-ne’e ikus mai, hahú progresa ohin marka espasu signifikativu ida la’ós de’it ba Aeroportu, maibé ba nasaun tomak asiátiku nian, projetu ida ne’e la’ós de’it kona-ba atualizasaun iha estrutura oin nian.” Dehan Embaixadór Japaun Tetsuya KIMURA
Nia dehan sei permite governu Japaun atu maneja espansaun kapasidade pasajeiru nian no asegura kumprimentu ho padraun seguransa internasionál sira, hanesan ita hotu hatene atu sai membru kompletu ida husi projetu ida ne’e sei kontribui maka’as ba adezaun nasaun sira nia hodi aliña infraestrutura ho padraun rejionál sira ba liután.
Embaixadór ne’e fiar katak inisiativa ida ne’e sei kria oportunidade empregu sira simula negósiu lokál no atrai investimentu estranjeiru sira, bainhira la’o ba oin, ho hanoin katak projetu ida ne’e la’os de’it kona-ba tijolu no morteiru, maibé ida ne’e kona-ba edifísiu ida ba futuru ne’ebé nabilan liubá sidadaun hotu-hotu, ho modernu no prósperu.
Iha biban ne’e Ministru Transporte no Komunikasaun Miguel Marques Manetelo ho laran haksolok no ónra bo’ot, hola pozisaun iha serimónia ne’e hodi fó sasin iha okaziaun importante, asinatura kontratu entre Ministériu Transportes no Komunikasaun ho Consorsium Japan Airport Consultant, hodi bele finaliza Dezeñu Detaillu ba Konstrusaun Terminal Pasajeirus nian.
“Ita hatene, konstrusaun Terminal Pasajeiru Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato nia fontes orsamentu mai husi Governu Japaun iha forma grant no iha porsaun kontra partida husi Governu Timor-Leste.” Dehan Ministru Miguel Manetelu ba jornalista sira liuhusi nia diskursu iha edifísiu MTK Caicoli Segunda ne’e (03/02)
Nia Afirma katak asinatura kontratu ida ne’e, la’os de’it simboliza inísiu ida iha prosesu finalizasaun Dezeñu Detallu Terminal Pasajeirus Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato, maibé atu konfirma seriedade Governu nian ba Konstrusaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato. Hanesan hotu-hotu akompaña, deklarasaun Sua Exelensia Primeiru Ministru Kayrala Xanana nian katak konstrusaun Aeroportu International Prezidente Nicolau Lobato ne’e hein hela dezeñu no detallu kustu ne’ebé loos.
Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030), Aeroportu International Prezidente Nicolau Lobato, nu’udar infraestrutura báziku importante ida, aleinde Eletrifikasaun Nasional, Estrada, Pontes, Portus, Fibra Obtika no Projetu Tasi mane.
“Hafoin PED aprova no lansa, iha kedas aprezentasaun program V Governo Konstitusional nian iha Parlamentu Nasional iha 2012, Sua Excelência Primeiru-Ministru nia diskursu fó kedas énfaze ida katak, dezenvolvimentu infraestruturas hanesan motor ba dezenvolvimentu nasional. Katak, bainhira infraestruturas bázikas iha ona, mak sei permite dezenvolvimentu kapital sosial no permite dezenvolvimentu ekonómia ne’ebé dinámika no produtiva, hodi kria empregu, no permite konsolidasaun kuadru institusional ne’ebé sei forte no organizadu, iha país tomak.” Nia afirma
Iha duni Programa V Governu Konstitusional iha tempu ne’ebá, Sua Exelensia Primeiru Ministru, subliña katak, V Governu Konstitusional sei halo investimenu ho skala boot, entre investimentu sira ne’e, ida mak, Alargamentu Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato iha Dili no iha planu ba aviasaun iha Distritus hodi reabilita pista areas iha Suai, Oe-Cusse Ambeno, Lospalos, Maliana, Viqueque, Atauru no Same.
“Hafoin tinan 12, Aeroportu Suai no Oecusse harii ona no iha ona kondisaun balun tuir mehi ne’ebé hatur ona PED, entretantu Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato no Dezenvolvimentu Planu Aviasaun ba Distritus sira sidauk konsege implementa. Ita hotu hatene katak, iha tinan 12 nia laran, ita iha governasaun 4 mak troka malu, kada governasaun sempre iha planu no prioridades ne’ebé la hanesan.” Nia Esplika
Governante ne’e haktuir ba Governu ida ne’e, Konstrusaun Aeroportu no Dezenvolvimentu Setór área, sai prioridade importante ida, tanba ne’e mak sita, nomos iha Programa IX Governu Konstitusional, ne’ebé hateten.
“Atu bele hetan konfiansa ba ligasoens entre Timor-Leste no destinos rejionais no internasionais, Governu sei esforsa atu kria kondisoens ba aumento voos regulares ho opsoens barak atu atende ba kresimentu númeru pasajeirus nian, konstrusaun/expansaun Aeroportu Internasional Presidente Nicolau Lobato sei hetan implementasaun. Investe iha transporte aéreo ne’e fundamental, hodi responde ba tráfego aéreo barak iha futuru, ne’ebé asosiadu ho kresimentu ekonomiku nasaun nian, ha’u tenke temi pontus sira ne’e hotu, hodi fó lembra ba ita hotu, saida mak ita konsisténsia no persisténsia.” Nia dehan
Tamba IX Governo Konstitusional ne’ebé lideradu husi Kay Rala Xanana Gusmão, iha konsistensia ba saida mak nia promete atu halo, tanba báze ba Dezenvolvimentu Nasaun nian mak PED, no buka maneira hotu- hotu ne’ebé bele, atu ho lalais ka neneik, realiza vizaun sira ne’ebé hatur ona iha PED.
“Ho asinatura kontratu ida ne’e, ekipa Consultan, kontrator Waskita Karya ho apoiu husi apoiu PMC (Consultant ba Jestaun Projetu), sei koordena servisu hodi finaliza dezeñu importante rua, mak Terminal Pasajeirus nian ho mós pista/Runway.” Nia hatutan
Iha tempu hanesan, sei koordena mós ho partes sira husi Governu Austrália, hodi finaliza diskusaun ba komponente sira seluk neʼebé involve iha prosesu tomak ba konstrusaun Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato.
“Antes termina, ha’u hakarak hato’o hau nia gratidaun ba Governu Japaun, ba nia apoiu finanseiru liuhusi Grant iha prosesu ida ne’e, no ha’u nia gratidaun neʼebé nudar ezekutor husi fundus nian sempre apoia prosesu no dinamika hotu-hotu iha diskusaun sira durante ne’e, nomos Consultant ne’ebé hein kleur hodi bele konklui prosesu asinatura ida ne’e.” Nia salienta
Hein katak fulan marsu termina prosesu dezeñu sei konklui hodi hetan aprovasaun, hodi permite ita bele hakat ona ba faze sira tuir mai, inklui prosesu tenderizasaun ba konstrusaun Terminal pasajeirus, nune’e ita bele hahu ona prosesu konstrusaun terminal pasajeirus.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
