OMS SELEBRA LORON MUNDIÁL KANKRU 2025

Dili 05 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Organizasaun Mundial Saude, tinan-tinan, 4 Fevereiru komemora hanesan Loron Mundiál Kankru nian. Ohin marka tinan ruanulu resin-lima husi asinatura Karta Paris nian Kontra Kankru iha Simeira Mundiál Kontra Kankru ba Miléniu Foun. Atividade selebrasaun ne’e realiza iha loron tersa-feira semana ne’e.

Diretora Rejionál OMS Sudeste Aziátiku Saima Wazed hateten, iha Loron Mundiál Kankru tinan ida-ne’e ho tema “United by Unique”, ne’ebé hanesan lembransa ida ba kompromisu koletivu hasoru kankru, OMS rekoñese pasiente ida-idak nia esperiénsia úniku no valór kuidadu ne’ebé sentradu iha ema ne’ebé fornese hamutuk husi fornesedór kuidadu saúde, família, belun no komunidade.

Rejiaun Sudeste Aziátiku OMS nian iha kazu foun kankru millaun 2,4 iha 2022, inklui labarik 56,000, no mate millaun 1,5. Entre rejiaun sira hotu husi OMS, ami-nia Rejiaun iha númeru aas liuhusi kankru sira iha ibun no kavidade orál, serviks uterinu, no kankru sira infánsia nian. Kalkula katak iha tinan 2050, sei iha aumentu 85% iha númeru kazu foun no mate iha Rejiaun.” Dehan Diretora Rejionál OMS Sudeste Aziátiku, Saima Wazed,

Nia hatutan iha tinan balun ikus ne’e, nasaun sira iha Rejiaun halo ona progresu notável iha kontrolu kankru nian. Nasaun neen dedika ona planu nasionál sira ba kontrolu kankru, no nasaun rua inklui ona kankru hanesan parte ida husi planu nasionál Moras La Hada’et (NCD) nian hodi orienta estratéjikamente atividade sira prevensaun no kontrolu kankru nian.

“kompleta ho susesu projetu Health Flagship iha 2020, iha ne’ebé liu 90% husi populasaun alvu sira hetan triajen ba kankru gástriku, serviks no susun ida-idak, ho triajen pozitivu sira ne’ebé liga ba diagnóstiku no tratamentu. Nasaun ne’e agora integra hela modelu servisu saúde prinsipál sira.” Dehan nia

Nia salienta liuhusi programa “Cancer Anywhere”, Tailándia adopta ona no aprosimasaun kobertura saúde universál ba jestaun kankru nian. Nasaun ualu introdús ona vasinasaun nasionál ba Virus Papiloma Umanu.

“Inisiativa globál ba kankru infantil implementa hela iha nasaun sanulu liuhusi rede rejionál instituisaun sira-nian. Nasaun hitu iha ona rejistu operasionál sira kona-ba kankru bazeia ba populasaun. Iha nasaun sanulu, kuidadu kankru nivel tersiáriu jeralmente disponivel, atinji pasiente 50%  ka liu ne’ebé presiza. Rejiaun ne’e haree ona taxa diminuisaun ne’ebé lalais liu iha uza tabaku sai hanesan fatór risku boot ba kankru oioin ho todan ne’ebé aas. OMS serbisu besik  ho Estadu no membru hotu-hotu ne’ebé apoiu esforsu sira ne’e.” Nia hatuir

Nia afirma iha dezafiu sira ne’ebé persistente. Resposta ba kontrolu kankru la uniforme entre nasaun. Programa no planu nasionál sira kontrolu kankru nian la aliña tomak ho evidénsia ka prátika di’ak sira ne’ebé rezulta iha implementasaun ne’ebé ladún efetivu.

“Polítika no orientasaun kona-ba kontrolu ba ajente sira ne’ebé kauza kankru ho prevalente iha Rejiaun, hanesan Bua (areca nut), sei laiha. Polítika no programa sira prevensaun kankru nian eziste la implementa kompletamente, no hamosu kazu millaun resin, ne’ebé loloos bele evita.” Nia afirma

Nia realsa, servisu ba kankru inklui iha pakote benefísiu saúde nian iha de’it nasaun neen. Triajen ba kankru espesífiku sira ki’ik, Ezemplu, triajen ba kankru serviks iha kobertura menus husi 50% iha nasaun hitu, no ki’ik liuhusi alvu 80% ne’ebé presiza ba eliminasaun kankru serviks nian hanesan problema saúde públika.

“Diagnóstiku tarde, bainhira tratamentu jeralmente ladún efetivu no karun liu. Kapasidade nasionál sira la adekuadu nafatin atu jere todan kankru nian ne’ebé aumenta. La’ós nasaun hotu-hotu iha Rejiaun ne’e iha rejistu kankru bazeia ba populasaun ne’ebé funsiona ka sistema vijilánsia nasionál ne’ebé inklui indikadór kankru nian ba relatóriu rutina. 3% husi pasiente sira ne’ebé presiza kuidadu paliativu maka kalkula atu simu kuidadu.” Nia reafirma

Nia dehan atu ultrapasa dezafiu sira liuhusi aprosimasaun ida ne’ebé kontestualizadu, bazeia ba evidénsia, OMS servisu ho Estadu, membru no parseiru sira hodi kria hamutuk estratéjia Rejionál OMS nian ba prevensaun no jestaun komprensivu kankru nian 2024-2030, ne’ebé nia implementasaun hetan aprovasaun iha Enkontru Komité Rejionál ba dala hitunulu resin-hitu.

Esplika tan katak OMS sei kontinua servisu ho nasaun hotu hodi esforsu atu hamenus lakuna kuidadu nian, iha kolaborasaun ho ajénsia sira seluk ONU nian no parseiru dezenvolvimentu sira. Adisionalmente, ita sei hamentin liután parseria ho komunidade, sosiedade sivíl, setór privadu no parte interesada sira seluk. Ho esforsu hamutuk ne’ebé lidera husi governu, hetan apoiu husi OMS no parseiru sira, liuhusi kolaborasaun ida ne’e ita sei ekipadu di’ak liu atu hasoru todan kankru nian ne’ebé aumenta.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Media OMS

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *