Oe-cusse, 17 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Veronica Bait ho idade (59) husi Rejiaun Administrativa Espesial Oe-cusse Ambeno RAEOA sub-rejiaun Oe-silo Suku Bobometo Aldeia Sapikolen, durante ne’e kria negósiu ki’ik hanesan fa’an bua malus iha bairu Kabun, nune’e bele hetan osan hodi sustenta ba nesesidade.
Tuir Veronica Bait hateten, durante ne’e deside kria atividade negósiu ki’ik iha dalan ninin hanesan fa’an bua no malus bele hetan osan ituan hodi responde ba nesesidade loron-loron no suporta oan sira ba iha nivel estudu, tanba kaben husik hela desde tinan lima resin ona.
“Sasan ne’ebé ha’u lori halo negósiu ki’ik hanesan fa’an bua, malus fuan, ahu no tabaku. Ha’u tenke ba hola fila fali iha Pante Makasan Tono, nune’e lolori hikas ba merkadu halo fali negósiu/fa’an fali, bainhira ita tur de’it iha uma se mak atu ajuda fó han loron-loron, ne,eduni buat hotu tenke esforsu-aan halo atividade servisu ki’ik tuir ita-nia forsa, nune’e bele hetan netik osan ituan hodi sustenta ba ita-nia presiza loron-loron nian haree osan sira-nia eskola.” Dehan negosiante Veronica Bait
Nia hatutan sasan ne’ebé durante lori halo natividade negósiu ki’ik ne’e sempre ba hola husi Pante Masakar merkadu Tono, maibé tenke selu kareta Granmax ho osan 6.00 dolar ba mai nune’e bele hola sasan negósiu nian.
“Sasan ne’ebé ha’u hola lori osan hamutuk 20 dolar kada semana, bainhita ita hola barak dalaruma sasan balun bele hetan estragu, tanba ita fa’an ho tempu ne’ebé kleur. Hanesan malus fuan ita rai kleur balun dodok no maran entaun ema la hola hotu ida ne’e problema, entaun kada semana ha’u tenke hola malus fuan $5.00 dolar, ahu $5.00 dolar, tabaku, $5.00 dolar no bua $5.00 dolar, nune’e labele estragu no fasil atu hotu lalais.” Dehan nia
Nia salienta tan katak sasan ne’ebé kada loron lori halo atividade negósiu ho folin ne’e la hanesan ho ema seluk nian, bainhira fa’an folin hanesan susar tebes sasan atu folin ne’eduni tenke uza maniera oioin hodi sasan bele folin lalais.
“Sasan ne’ebé ha’u fa’an hanesan malus fuan haat $0.50 cent, bua maran fuan haat $0.50 cent bua matak fuan neen $1.00 dolar, ahu plastik ida $1.00 dolar inklui tabaku plastik ida $1.00 dolar. Ne’ebé kada loron sasan folin 5.00 too 7.00 dolar ba leten, no sasan folin hotu hetan funan 30 dolar. Maske sasan folin ho rendimentu ne’ebé ki’ik maibé ha’u fiar katak bele responde ba ami nia presiza.” Nia haktuir
Nia esplika kle’an liután, maske durante ne’e halo atividade negósiu hetan osan ho rendimentu ne’ebé ki’ik, maibé ida ne’e la sai problema atu hamete nia negósiu, naran katak kada loron tenke hetan netik osan oituan, tanba liuhusi negósiu ki’ik ida ne’e hodi sustenta ba presiza loron-loron nian, bainhira tur de’it iha uma ita sei la hetan osan.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano
