Dili, 19 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Asosiasaun HAK (Hukum Hak Asasi & Keadilan sigla indonesia) halo koligasaun ho Japaun atu haklaken lia loos no Justisa kona-ba violasaun Direitos Umanus inkluzivamente violasaun hasoru feto Timor-Leste no naran Jugun-Lanfu durante okupasaun japonés iha rai doben Timor-Leste.
Porta-vós HAK Marina Galucho liuhusi konferensia Imprensa ne’e hateten, bainhira atake ba baze militar Pearl Harbor Estadus Unidos nian iha tempu ne’ebá hatudu katak Japaun sei invade Timor-Leste no Japaun dun katak Timor leste fó apoiu ba forsa Aliadu no husik sira harii baze iha Timor-Leste.
“Involvimentu Japaun ba funu mundial ba dala rua hahu iha loron 07 dezembru 1941, bainhira atakes ba baze militar pearl Harbor Estadus Unidus nian, iha tempu ne’ebá predisaun katak aliadus estadus unidos nian hatudu japaun sei invade Timor-Leste hanesan baze estratejiku hodi atake Australia. Bazeia ba predisaun ne’e forsa Aliadus Estadus Unidos inkluzivamente forsa integrada Australia no Olanda to’o iha Timor-Leste iha 17 Dezembru 1941. Iha tempu ne’ebá Timor-Leste iha Portugal nia ukun ho governador Manuel Abreu Fereira de Carvalho nia Governasaun ne’ebé rejeita prezensa husi forsa Aliadu nian. Maibe Japaun utiliza kestau neutralidade hodi dun katak Timor-Leste fó apoiu ba forsas Aliadus hodi husik sira harii baze iha Timor-Leste, ho Razaun ne’e Japaun Invade Timor-Leste iha Loron 20 Fevereiru 1942.” Dehan Porta-vós HAK iha edifisiu HAK
Nia mós afirma katak durante okupasaun Japaun iha Timor-Leste obrigatoriu hala’o servisu forsadu sira no fó hahan ba tropas japones sira nomos fatin primeiru ne’ebé japones sira hahu funu mak kapital Dili no lori labarik ho idade 12 anus ba konsentra hamutuk iha fatin ida hodi servi sira.
“Povo Timor-Leste obrigatoriu halo servisu forsadu halo estrada, fornese hahan ba Tropas Japones kuaze rihun 12 personil ne’ebé espalla iha teritoriu Timor-Leste laran tomak. Kapital Dili ne’ebé sai nu’udar fatin ba dalauluk forsas Japaun hahú funu iha Timor, sai sasin ba dalan uluk sofrimentu ba Timor-oan sira, liuliu ita-nia inan feton Timorense sira tenke sai vitima husi funu ne’ebé sira rasik la hatene. Forsa Japanés lori labarik feto ho idade minoria hodi ba konsentra hotu iha fatin IANJO atu servi sira ka nesesidade sexual maske ho idade 12 anos ba leten. Dehan Nia
Tuir peskiza ne’ebé Asosiasaun HAK no koligasaun Japaun halo iha tinan 2005 katak sasin iha Munisipiu 12 hamutuk 62 pesoas. Kompostu husi vitima 20 no sasin 47. Atu halo kompleta Istória Funu Mundiál ba daruak nian hodi hatutan Istória ne’e husi Jerasaun atu labele haluha no fó nafatin onra ba avo sira-nia sofrimentu.
“Husi rezultadu peskiza ne’e produz livru ho titulu LUTA BA LIA LOS NO JUSTISA. Iha vitima hamutuk na’in 20. Vitima sira ne’e mak iha korazen no aten brani hodi haktuir sai sira-nia istoria moruk no nakukun. Vitima barak mate no laiha rekoñesimentu husi governu Japaun no Timor-Leste.” Afirma Porta-vós
Lihusi istoria ne’e hatudu ba Timor oan hotu atu reflekta tuir saida mak durante funu ita-nia avo sira hasoru terus no susar no istoria nakukun sira ne’ebé akontese ona iha tempu ne’ebá. Istoria ne’e sai hanesan arkivu ida ba ita Timor-oan hotu atu ita bele lembra fali saida mk akontese iha funu segunda guerra mundial.
Entretantu konferensia imprensa ne’e realiza ho tema, Istoria pasadu okupasaun militár Japaun iha Timor-Leste, rekoñesimentu vitima II Guerra Mundial (Eskravidaun Seksual-Jungu Lafu) 20 fevereiru 1942 – Agostu 1945 – 20 fevereiru 2025.
Reportajen : Nélia no Domingas
Foto : Domingas
