Dili, 27 Fevereiru 2025 (Média Democracia) – Plataforma Nasional Bee, Saneamento no Ijiene Timor-Leste (PN-Besi-TL), realiza Diálogu Públiku ho Organizasaun Sosiedade Sivíl, Autoridade Lokál, Akademista no instituisaun relevante sira ho tema “Oinsá Garante Fornesimentu Bee Moos no Saneamentu ba Komunidade sira iha Territóriu Laran Tomak”,atu bele halo diskusaun ne’ebé mútua entre parte interesada sira oinsá atu solusiona problema refere.
Objetivu husi Diálogu ne’e konversa entre Organizasaun Sosiedade Sivíl, Akademia, Autoridade Lokál ho Ministériu relevante sira, inklui atu rona informasaun no deskobrimentu sira, oinsá polítika no planu pioridade hodi responde ba dezafiu sira.
Prezidente PNB-Besi-TL Esmenia Laura Ximenes hateten, setór bee moos no saneamentu nu’udar direitu umanu nomos direitu báziku ba ema-nia vida.
“Sidadaun hotu-hotu tenke asesu ba iha setor refere hodi garante ninia moris ne’ebé saudável no harmonia iha nivel família nomos komunidade, liuliu ita mós hatene katak elentu vital ida ba dezenvolvimentu iha rai ida mak asesu ba bee moos saneamentu ne’ebé seguru adekuadu no sustentabel.” Dehan Prezidente Esmenia liuhusi diskursu iha salaun HAK, Farol Kinta ne’e (27/02)
Nia informa, Governu Timor-Leste trasa ona estratéjia dezenvolvimentu nasionál tinan 2011 to’o 2030 ne’ebé dehan antes molok tinan 2030 teritóriu tomak 90 to’o 100% sei asesu ba bee moos no saneamentu ne’ebé adekuadu.
“Se ita atu refleta fila-fali ba ita-nia situasaun asesu ba iha bee moos no saneamentu iha territóriu tomak ligadu ho ita-nia dadus sira ne’ebé iha, liuliu mai husi sensus uma-kain ne’ebé relata katak iha por volta 60% populasaun sira seidauk asesu ba iha torneira públiku no por volta 40% ne’ebé seidauk iha asesu ba saneamentu báziku.” Nia informa
PNB-BESI TL konsidera hanesan problema boot ida, seitór bee moos no saneamentu hanesan seitór prioridade ida, hanesan mós politika prioridade husi primeiru Governu ate IX governu konstituisionál maibé fila-fali ba investimentu alokasaun orsamentu jerál estadu ne’ebé aloka ba setór refere husi totál orsamentu ne’ebé iha ne’e so atinji de’it por volta 0.0 to’o 1.9%. Tinan ida ne’e karik ita hetan por volta de 1.3% nune’e kompara ho setor sira seluk.
Iha abertura Prezidente Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL.EP), Gustavo da Cruz haktuir, iha asuntu ida ne’e parte hotu tenke kontribui atu garante bee ba to’o iha povu no sosiedade tomak, la’os de’it governu, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimemtu sira de’it lae.
“Importante ita komunidade tomak iha konsiénsia atu kontribui, parte ida la kontribui buat hotu-hotu mak parseiru ho governu halo hanesan rai hela monumentu ida, iha pasadu liubá tinan 20 liubá iha investimentu lubuk ida, governu ho parseiru sira halo maibé depois de liu tinan ida tinan rua ami tuir ba haree fali fasilidade bee sira ne’e ho saneamentu sira ne’e sai tiha monumentu hotu.” Dehan Prezidente BTL, EP
Signifika katak tanke bee refere sai tiha fahi luhan hodi sulan fahi iha laran, kanu bee uza hodi halo ai-riin ba uma, balu uza besi sai fali ai-rame hodi habai ropa.
Prezidente ne’e apresia ba PNB-BESI TL tanba halo monitorizasaun no halo auditória hodi fó fila-fali feedback ba Governu hodi halo fila-fali sasan hirak ne’ebé laiha ona sustenatabilidade ba sosiedade atu asesu bee moos.
“Ida ne’e akontese la’os tanba de’it kualidadade supervizaun ba obra, maibé liga fali ba ita-nia hahalok ema nian, kuandu iha sistema ida, seidauk dezenvolve rai ne’e fuik, ema la halo toos, la halo uma, mabé kanu ne’e liu ona husi sira-nia toos laran dalaruma harii ona uma, halo toos, kesi animál iha ne’ebá.” Nia salienta
Depois kanu ne’e dura ona iha ne’ebá objetivu lori bee ba iha Aldeia la konsege to’o, tanba iha dalan ninin estraga ona, ne’e la’os Prezidente de’it mak ko’alia mas kuaze parseiru tomak ne’ebé halo servisu ne’e infrenta situasaun refere kerdizer, la fasil atu rezolve problema.
Ne’e hanesan kestaun sosiãl ne’ebé presiza halo ezaminasaun di’ak para komunidade sira komprende kona-ba servisu báziku sira.
Prezidente ne’e apresia tanba sosiedade sivíl apoiu Governu liuhusi diálogu hanesan ne’e atu fahe informasaun ba públiku hodi publiku hatene katak, Governu la halo servisu mesak maibé iha parseiru sosiedade sivíl ne’ebé hafanu nafatin Governu, oinsá bele tau matan ba inan aman sira ne’ebé durante ne’e halerik.
Iha biban ne’e Xefe Aldeia Fomentu III, Suku Comoro Filomena Salsinha Gomes akresenta katak, kanalizasaun bee moos ne’ebé foin dada foun ne’e komunidade sira ladún asesu ba bee moos refere, iha parte balu bee sai dadersán de’it, balu bee sai iha tempu kalan, enkuantu kanalizasaun bee iha área Eskola Esternatu nia sorin to’o agora komunidade sei nafatin halerik tanba bee laiha.
Enkuantu problema refere Xefe Aldeia Fomentu III hato’o ona ba iha Parte Xefe Suku Comoro nian maibé seidauk iha resposta ba asuntu refere.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
