Dili, 06 Marsu 2025 (Media Democracia) – Sekretáriu Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), realiza semináriu nasionál Dahuluk kona-ba “Planu Revizaun Polítika Estratéjia Nasionál Empregu (ENE 2017-2030), hamutuk ho Parseiru dezenvolvimentu Internationál Labour Organization (ILO), nomos Liñas Ministeriais hotu diskuti hamutuk ba asuntu refere.
Iha biban ne’e, Sekretáriu Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu Rogério araújo Mendonça hatete, Objetivu husi diálogu ne’e haree fila fali ba estratéjia nasionál empregu ne’ebé iha Tinan 2017 hala’o ona ba to’o iha nia tarjetu.
“Husi 2017 to’o ba iha 2030, ida ne’e ita hateten katak, tempu ne’e naruk tebes entaun parte Sekretáriu Estadu liuhusi estratejia nasionál empregu haree katak presija halo duni mudansa no revizaun ba iha estratejia nasional empregu, tanba situasaun husi tinan ida ba tinan seluk ne’e la hanesan, entaun ita presiza adapta fila fali ho situasaun atual sira ne’ebé ita iha, ida ne’e mak konvida liña Ministériu sira hodi hola parte.” Dehan Sekretáriu Estadu Rogério ba jornalista sira iha Hotél Novo Turizmu kinta ne’e
Nia afirma katak públiku sempre kestiona kona-ba polítika governu nian ne’ebé fó de’it formasaun ba joven no haruka joven ba rai liur, tanba saida la kria empregu doméstika iha rai laran.
“Entaun husi meius ida ne’ebé ohin ita hamutuk iha fatin ida ne’e, parte entidade hotu fó hanoin lisuk fila fali hodi halo fali revizaun ba matadalan ne’ebé ohin ha’u dehan ona husi 2017 to’o 2030, ha’u foti ezemplu hanesan planu estratejia Dezenvolvimentu nasionál ne’ebé ita tau husi 2021 to’o 2030.” nia informa
Tanba kada tinan haree katak la iha ona kondisoes ho situasaun ruma ne’ebé iha, nune’e presija halo alterasaun no revizaun ba iha planu estratejia hirak ne’e.
Signifika katak iha ámbitu refere liña Ministeriu sira hotu hola parte, signifika, husi enkontru faze primeiru ne’ebé estabelese ne’e bele fó rezultadu ne’ebé di’ak ba iha tinan agora ka tinan oin mai.
Iha fatin hanesan Country Director Internationál Labour Organization (ILO), ba Indonesia ho Timor-Leste, Simrin Singh hateten, durante ne’e ILO fasilita hela apoiu ba SEFOPE hodi analiza nomos halo revizaun ba estratéjia nasionál empregu nian.
“Atu dehan de’it katak la’ós de’it atu fasilita maibé ohin loron hanesan momentu krusiál tebes-tebes ne’ebé konvida parseiru sira hotu parte interasada sira, husi liña Ministeriál hotu ne’ebé iha koñesimentu no hanoin atu fahe hamutuk iha biban ida ne’e hodi haree ba servisu sira liga ho empregu nasionál Timor-Leste ninian.” Dehan Coutry Director ILO
Nia informa, ohin Sekretáriu Estadu hateten ona katak, traballu migrante ne’ebé fila husi rai liur mai TL, sira mós halo politika ida ka re-entregasaun ba traballu migrante sira. Aleinde ne’e mós kontribuisaun ne’ebé makas tebes mai husi traballadór hirak ne’ebé servisu iha rai liur.
Simrin esplika ILO sei kontinua nafatin atu fasilita prosesu refere, atu observa no análiza didi’ak ho apoiu husi liña Ministeriais atu bele hamosu estratejia nasoinál empregu ne’ebé realistiku hodi responde duni ba realidade atuál Timor-Leste nian.
“Espera katak planu no estratejia ida ne’e la’ós de’it sai hanesan dokumentu ida, mas sai hanesan mata dalan ida ne’ebé gia no lori etapa sira ba oin hodi bele defini didi’ak. Nune’e liuhusi asuntu revizaun ida ne’e hodi deskuti hamutuk ho Parseiru Dezenvolvimentu.” Nia informa
ILO sujere ba SEFOPE hodi halo analiza ba dinámika sira, merkadu traballu iha Timor-Leste, liliu dinámika primeiru hanesan Sekretáriu Estadu hateten katak, sira ne’ebé akaba husi ensinu sekundáriu, entaun ba iha merkadu traballu presiza duni nesesita skill ka abilidade ne’ebé propriu hodi bele integra ba iha mundu traballu ninian.
“Maibé ita tenke haree mós la’ós kestaun ida ne’e de’it, kestaun traballu migrante sira ne’ebé mai husi rai liur ou sira remitens ne’ebé hatama husi rai liur tama mai Timor-Leste ne’e kontribui makás tebes. Aleinde ne’e ita mós haree falta tinan lima de’it ona katak, tempu badak tebes atu ita halo análiza ne’ebé kle’an liubá, tanba ne’e presiza parseiru sira atu kontribui iha fatin ida ne’e hodi fó sira-nia hanoin.” Nia esplika
Kestaun ne’ebé tenke haree mak asuntu ida mudansa klimátika nian ne’ebé bele afeta mós ba prosesu planu hirak ne’e nomos teknolojia ne’ebé iha, tanba dadauk ne’e teknolojia komesa avansa makás tebes ho prejensa artifísie inteligence ne’ebé dadauk ne’e boot tebes.
“Ita lakohi atu teknolojia sira ne’e fó fali desvantajen ba ita, ita koko atu foti buat di’ak husi teknolojia sira ne’e para atu bele uza ba merkadu traballu Timor-Leste ninian, la’os de’it de’it foin sa’e ba mós adultu sira hotu ne’ebé hola parte iha merkadu traballu.” Nia informa
Kestaun seluk mak tenke konsidera mós Timor-Leste adezaun ba ASEAN ninian tanba ita lakohi atu Timor-Leste lakon husi kolega sira seluk, nasau vijiño hela Asean, tanba ne’e ILO kontinua nafatin atu fó apoiu hodi bele fasilita prosesu sira ho di’ak liu, antes Timor-Leste adezaun ba Asean.
Definitamente polítika SEFOPE ne’e di’ak tebes, husi ILO atu dehan de’it katak, SEFOPE hanesan parseiru di’ak ida, tanba ne’e ILO kontinua nafatin atu halo servisu no kolabora hamutuk, asegura polítika sira ne’e no halo duni ba ninia objetivu ne’ebé ema hotu hakarak, tan ne’e servisu hamutuk atu hadi’ak di’ak liután ba oin.
Reportajen ; Estefani
Foto : Estefania
