Dili, 14 Marsu 2024 (Média Democracia) – Delegasaun Timor-Leste, liuhusi Sekretária Estadu Igualdade nian Diretór Jerál Igualdade lidera ekipa delegasaun hodi hala’o enkontru bilaterál ho delegasaun husi nasaun Ukránia, ne’ebé lidera husi Komisária Governu ba Polítika Jéneru nomos Vise-Xefe Delegasaun Governu Ukrániania iha ámbitu enkontru komisaun estatutu ba feto sesaun da-69 (CSW 69th Session) iha sala Enkontru ONU, Nova Iorke
Iha enkontru ne’e Delegasaun Ukránia hato’o sira-nia agradesimentu ba Timor-Leste nia apoiu hotu ba iha nasaun Ukránia, sira mós hateten katak, dadaun ne’e lidera hela Aliansa PSVI.
“Sira mós hato’o katak agora dadaun sira mak lidera hela Aliansa Inisiativa Prevensaun ba Violénsia Seksuál iha Konflitu (PSVI-sigla Inglés), ne’ebé Timor-Leste mós hola parte hanesan membru. Iha okasiaun ne’e sira husu atu Timor-Leste kontinua partisipa ativu iha forum ne’e.” Dehan Reprezentante delegasaun, Kateryna Levchenco
Enkontru refere, parte rua mós ko’alia kona-ba Prevensaun Violensia Seksuál iha konflitu nia laran no Pás Rekonsiliasaun iha konflitu no post konflitu. Iha parte ne’e Timor-Leste fahe esperiénsia relasiona ho prosesu rekonsiliasaun ne’ebé ita hala’o depois Independénsia.
Iha enkontru ne’e Diretór-Jerál S.E.I Armando da Costa hodi Sua Exelénsia Sekretária Estadu ba Igualdade nia naran hato’o solidariedade ba funu iha rai-Ukránia ne’ebé hamosu terus boot, liuliu ba feto no labarik sira.
“Ami hato’o ami-nia solidariedade ba imi no imi-nia povu iha tempu susar ne’e. Konflitu ne’e hamosu deslokasaun, lakon moris, no estraga infraestrutura, hodi fó impaktu maka’as ba populasaun vulnerável sira, maske iha dezafiu hirak-ne’e, feto ukun-na’in sira hatudu ona reziliénsia boot, lidera resposta umanitária no esforsu rekooperasaun, Organizasaun sira hanesan UNICEF no UN Women servisu maka’as hodi fó apoiu no protesaun ba ema afetadu sira.” Dehan DJ S.E.I Armando da Costa banhira hala’o enkontru ho delegasaun Ukráina iha loron 11 Marsu 2025, ne’ebé Media Democracia asesu liuhusi Pájina Ofisiál S.E.I nian iha sexta ne’e
Timor-Leste nafatin ezize katak komunidade internasionál tenke kontinua fó prioridade ba asisténsia no apoiu ba feto no labarik sira iha rai-Ukránia, asegura sira-nia seguransa, moris-di’ak, no asesu ba servisu esensiál sira, tan ne’e diálogu no diplomátika mak dalan úniku atu rezolve funu.
Diretór Jerál ne’e dehan, iha okaziaun ne’e Timor-Leste mós hato’o atinjimentu balun ne’ebé halo ona hanesan reprezentasaun polítika katak, Timor-Leste iha persentajen ida-ne’ebé aas liuhusi feto sira iha pozisaun polítika iha rejiaun Ázia-Pasífiku.
“Ida-ne’e rezultadu husi polítika sira ne’ebé promove igualdade jéneru no partisipasaun feto iha governasaun, enkuadramentu legál, konstituisaun nasaun ne’e inklui provizaun ba igualdade jéneru, hodi asegura katak sidadaun hotu-hotu iha oportunidade hanesan iha ámbitu sosiál no polítiku.” Nia dehan
Empoderamentu ekonómiku, Inisiativa sira hanesan feto nia Emprezariedade iha Timor-Leste lansa tiha ona atu suporta emprezáriu feto sira liuhusi fornese ba sira-nia abilidade, rekursu no oportunidade sira ne’ebé presiza, atu hetan susesu, Edukasaun no Saude, Programa sira ho objetivu atu hadi’a feto sira-nia asesu ba edukasaun no kuidadu saúde implementa tiha ona, hodi lori rezultadu di’ak liubá feto no sira-nia família.
Nia informa katak, maske nune’e Timor-Leste sei nafatin hasoru dezafiu sira hanesan violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé nafatin sai hanesan asuntu signifikativu.
“Esforsu atu responde ba ida-ne’e inklui kampaña sensibilizasaun no servisu apoiu ba sobrevivente sira. Norma patriarkál tradisionál kontinua limita feto sira-nia oportunidade no podér foti-desizaun iha área moris nian.” Nia informa
Barreira ekonomika mós sai dezafiu ba feto sira iha Timor-Leste, dalabarak hasoru obstákulu ekonómiku, inklui limitasaun asesu ba rekursu finanseiru no merkadu sira, disparidade edukasaun, maske iha ona progresu, sei iha disparidade iha edukasaun entre mane no feto, liuliu iha área rurál sira.
Entretantu iha enkontru bilaterál ne’e, delegasaun husi Timor-Leste lidera husi Diretór-Jerál SEI, Armando da Costa ho akompaña Asesora ba Polítika Igualdade Jéneru no Asuntu ASEAN, Santina Soares, Asesór iha Misaun Permanente Timor-Leste ba Nasoins Unidas, Carlos Caero Alves no Sekretária Gabinete SEI, Rosa Maria de Araújo.
Entertantu delegasaun husi Ukránia lidera husi Kateryna Levchenko, Komisária Governu ba Polítika Jéneru no Vise-Xefe Delegasaun Governu Ukránia no Anatolii Dosych, Pontu Fokál ba enkontru refere.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
