Dili, 10 Abril 2025 (Média Democracia) – Asia Development Bank (ADB), nia prespetiva ba kresimentu ekonómiku Timor-Leste nian pozitivu, ho ekonomia ne’ebé projeta atu krese to taxa média anuál 3.9% husi 2025 to’o 2026.
Kresimentu ne’e impulsiona husi ezijénsia konsumidor ne’ebé maka’as no politika fiskál ida ne’ebé espansionista, haktuir husi relatóriu foun ne’ebé ohin divulga husi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB)
“Iha relatóriu ekonómiku prinsipál, Asian Development Outlook (ADO) fulan Abril 2025, ADB preve kreximentu sei atinji 4.0% iha 2025 molok hamenus uitoan ba 3.8% iha 2026, nune’e Taxa kreximentu sira-ne’e aas liu media istóriku liuliu hetan apoiu prinsipál husi aumentu investimentu kapitál, konsumu privadu, no fornesimentu servisu sira.” Dehan Diretora ADB Estefani Dina iha edifísiu ADB Farol, kuarta ne’e (09/04)
Diretora ne’e dehan, Previzaun sira ba kreximentu ne’e finaliza ona antes anúnsiu husi administrasaun Estadu Unidu Amérika nian kona-ba tarifa foun sira iha loron 2 fulan Abril tinan 2025.
Nu’udar rezultadu, projesaun sira baze nian konta de’it ba tarifa sira neʼebé iha efeitu antes anúnsiu ida-ne’e maibé, ADO Abril 2025 inklui analiza ida kona-ba impaktu potensial husi tarifa ne’ebé aas ba kreximentu iha Azia no Pasifiku.
“Timor-Leste nia kresimentu ekonómiku iha espetativa katak sei aselera, impulsionadu husi demanda doméstika no mellora ezekusaun orsamentál, nune’e sei sai meius ida ne’ebé prometidu ba oin.” Dehan nia
Nia haktuir katak, iha biban ne’e gastu públiku ba dezenvolvimentu ne’e importante, hodi hasa’e rezilénsia no loke poténsia.
“Atu sustenta momentum ida ne’e, investe iha kapital umanu liuhusi gastus públiku ne’ebé estratejiku no dezenvolvimentu ba longu prazu ne’ebé importante tebes, nune’e Timor-Leste bele alkansa kresimentu sustentavel, hasa’e reziliensia, no loke potensia tomak.” Nia haktuir
Nia afirma, Inflasaun médiu iha espetativa atu mantein kiik iha 2.8% iha 2025-2026 tanba moderasaun iha presu ba alimentasaun no produtu komersia globál, nomos aumentu folin kiik iha sasan no servisu sira ne’ebé labele iha negosiasaun.
Preve katak défisil konta korrente nian projeta sei haluan, liuliu tanba importasaun sıra ne’ebé aas liu.
“Risku sira ba perspetiva kreximentu Timor-Leste nian inklui dezastre sira ne’ebé kauza husi perigu natural sira, kondisaun meteorolójika sira ne’ebé estremu, flutuasaun sira iha termu komérsiu nian tanba kestaun jeopolitika global sira no tensaun koměrsiu sira ne’ebé aumenta.” Afirma nia
Enkuntu ezekusaun investimentu kapitál públiku nian neʼebé ki’ik, no prestasaun servisu públiku ne’ebé fraku tebes.
Asian Development Bank hanesan banku dezenvolvimentu multilateral ida ne’ebé suporta kreximentu sustentável, inkluzivu, no reziliente iha Ázia no Pasifiku tomak, serbisu hamutuk ho nia membru no parseiru sira atu hamutuk rezolve dezafiu kompleksu sira.
Entretantu, ADB aproveita ferramenta finanseira inovativu sira no parseria estratéjiku sira hodi transforma moris, dezenvolve infraestrutura ho kualidade no salvaguarda ita-nia planeta, ADB harii iha tinan 1966 no iha membru na’in 69, na’in 49 husi rejiaun ne’e.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefani
Editor : Jp.Costa
