Papa Francisco ho naran Jorge Mario Bergoglio, moris iha loron 17 Dezembru 1936 hanesan lia-na’in boot iha Igreja Katólika no Xefe Estadu Soberanu Vatikanu husi tinan 2013 to’o 2025. Nia mak Papa uluk Ordem Jesuita (Sosiedade Jesus). Nia moris iha Buenos Aires, Argentina, no sente motivadu atu tama ba Ordem Jesuita iha tinan 1958 depois de nia ataka ho moras boot. Nia sai oan santu iha tinan 1969, hosi tinan 1973 to’o 1979, nia servisu hanesan superior provincial Jesuita iha Argentina. Iha tinan 1998, nia sai Arsebispu Buenos Aires no iha tinan 2001, Papa João Paulo II fó ona nia títulu kardinaal.
Nia lidera Igreja Argentina durante tempu rai-raman iha tinan 2001, governu Néstor Kirchner no Cristina Fernández de Kirchner hanoin nia hanesan rival polítiku.
Depois de Papa Bento XVI resigna iha loron 28 Fevereiru 2013, konklavi fó votu no eleje Bergoglio hanesan sucessor iha loron 13 Marsu. Nia hili naran “Francisco” atu hatudu respeitu ba Santu Francisco de Assis.
Durante nia sai Papa ho naran Francisco mak koñesidu tanba nia humildade, enfaze ba misericórdia husi Maromak, visibilidade internasionál, preokupa ba ema ki’ak, no empeñu ba diálogu entre relijioes. Nia adota estilo simples, hanoin diferente husi Papa sira uluk, nia hela iha uma Domus Sanctae Marthae iha Vatican, imbes de uma laran ofisiál iha Palásiu Apostóliku.
Francisco fó direitu atu feto sai membru kompletu iha dicastériu sira iha Kúria Roma. Nia mós fó mesajen simpatia ba komunidade LGBTQ, ho nia deklarasaun katak Igreja la bele halo bensaun litúrjika ba união ema sexo hanesan, maibé bele fó bensaun individuál ba sira-nia vida.
Nia kritika sistema kapitalizmu la iha limiti, konsumismu, no dezenvolvimentu la susténtavel. Aksaun ba mudansa klimátika sai prioridade boot iha nia lideransa.
Iha diplomasia internasionál, Francisco kritika populismu direita ekstremu, fó apoiu ba dekriminalizasaun homoseksualidade, ajuda relasaun diplomátiku Estados Unidos ho Kuba, negosia ho Xina kona-ba kontroversia iha nomeasaun bispu sira, no fó apoiu ba refugiadu sira. Nia deklara katak proteje migrante sira mak “obrigasaun sivílizasaun,” no nia kritika polítika anti-imigrasaun inklui husi Prezidente Donald Trump.
Iha 2022, Francisco husu deskulpa tanba papel Igreja iha “jenosídiu kultural” kontra povu Indijena Kanadá. Nia mós halakon Sínodu kona-ba Sinodalidade, ne’ebé konsidera hanesan momentu to’os ba nia pontifikatu, no momentu importante liu tanba Igreja Katólika depois Konsíliu Vatikanu II.
Papa Francisco hakotuk nia peregrinasaun iha loron 21 Abril 2025, Segunda-feira, ho tinan 88, durante ne’e nia moras respirasaun (pulmão), inklui krize respiratória no pneumonia.
