Dili, 16 Juñu 2025 (Media Democracia) – Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop) deklara sei hasa’e kresimentu ekonomia rai laran liuhusi programa planu no atividade sira ne’ebé hala’o husi grupu kooperativa sira iha rai laran.
Sekretáriu Estadu Kooperativa (SEKoop), Arsénio Pereira da Silva heteten, kontente bainhira Diresaun Nasional Promosaun, Produtu no Kooperativa ho ninia funsionariu sira hotu no representante grupu Kooperativa ho sira ne’ebé hala’o atividade ekonomiku iha rai laran.
“Iha Diresaun ida ne’e kontinua promove liu-liu produtu Kooperativa sira ne’ebé iha, tanba ita hatene katak setór Kooperativa ida ne’e importante tebes ba dezenvolvimentu ekonomia iha rai laran.” Dehan nia ba Jornalista sira iha salaun Esperansa Delta (12/06).
Nia hatutan Bafo Kayrala ne’e hanesan materia prima ba produtu oioin ne’ebé movimentu kooperativa sira mak sei produs no sira mak sei transforma ba iha hahan, atu nune’e bele lori ba iha merkadu, ohin atividade partisipa husi kooperativa sira durante ne’e hala’o ona sira-nia servisu hanesan iha kafetaria, balun hala’o negósiu kiikoan sira ne’e entaun ohin sira mai partisipa iha atividade ida ne’e, sente kontente bainhira haree Diresaun Nasional Promosaun, Produtu no Kooperativa hamutuk iha atividade refere.
“Ekonomia povu nia ho familiar mai husi produtu Kooperativa hanesan ponte rendementu ekonomia ba fámilia hodi hasa’e kresimentu ekonomia iha rai laran, tanba mandatu ne’e mai husi konstituisaun no hare’e ba iha artigu 138 ne’e iha pilar tolu ne’ebé importante ba ekonomia, no pilar ida setór privadu, setór publiku nomos setór Kooperativa.” Nia haktuir
Nia informa pilar tolu ne’e sai hanesan ai-rin ekonomia iha rai laran agora ekonomia ne’e hanesan movimentu Kooperativa no grupu produtores sira hodi halo produsaun. Nune’e sira rai osan hamutuk depois impresta hodi halo atividade ekonomiku hanesan halo kafetaria, manifikasaun no buat oi-oin iha rai laran.
“Oinsá atu dudu ekonomia iha area rural hahú husi fámilia sira depois hasa’e ekonomia iha rai laran, ita hanoin katak iha futuru setor Kooperativa ne’e tenke ho ninia kontribuisaun minimu 2% iha Timor-Leste.” Nia informa
Nia afirma trajeitu minimu no governu halo polítika hanesan ne’e ho trajeitu, nune’e halo atividade husi movimentu Kooperativa no hamutuk sira seluk ne’ebé iha maibé sira hahú uitoan ho kiik, nune’e dudu ekonomia ne’e ba oin, iha semana rua nia laran feto pontesial husi SEKoop fasilita depois partesipa iha eventu ida iha Malaysia ho dialogu produtu Kooperativa.
“Objetivu oinsá ita bele aprende husi ema seluk no ema seluk mós aprende husi ita, tanbá ita ba hatudu produtu no ita presiza mellora no diversifika tan.” Nia deklara
Nia sublña merkadu rejional hodi kompete atraves ho produtu sira ne’ebé produz iha rai laran, la depende ba importasaun husi rai liur no ida ne’e hola parte ida ho kontribuisaun dudu ekonomia iha rai laran.
“Ita dehan produtores sira produz husi materia prima komuniste agrikola oinsá sira seluk industria ki’ik bele transforma hanesan dadaun, realizasaun treinamentu ida ne’e, tanba materia prima atu halo dose no transforma oi-oin mai husi komuniste agrikola ho prinsipal ida mak Bafo Kayarala no sorun, ne’ebé tama iha programa Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop) nia durante tinan lima.” Nia subliña
Nia afirma programa ne’e aprova iha Parlamentu Nasional entaun iha polítika ho programa ida ne’e tau iha planu asaun, hanesan Diretóra Nasional Promosaun Produtu no Kooperativa iha tremestre da-ruak fó formasaun ba ema sira hala’o atividade. Depois iha koñesimentu halo promosaun no transformasaun produtu rasik.
Esplika liután hanesan Governu dasia nia programa hala’o infelismente asume Sekretariu Estadu Kooperativa ne’e tinan rua de’it, hahú halo produsaun barak depois iha mudansa polítika laiha kontinuasaun, maibé Governu dasia kontinua programa ne’e nafatin tanba Governu ida ne’e konsidera programa ne’e halo transforma produtu ho oi-oin iha rai laran.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
