Dili, 13 Agostu 2025 (Média Democracia) – Ministériu Juventude, Desportu Arte no Kultura (MJDAK), hamutuk ho parseiru internásionál, Fundu Nasaun Unida ba Populasaun (UNFPA), halo lansamentu relatóriu dividendu demografiku hodi komemóra loron juventude internásionál. lansamentu ne’e hala’o iha Hotel Timor, Segunda semana ne’e.
Ministru Juventude, Desportu Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento hateten, lansamentu ohin nian ho objetivu koalia kona-ba joventude no iha mós estatistika ba joventude hotu iha rai laran.
“Ita halo lansamentu ba relatóriu dividendu Monográfia joventude sira nian ne’e, oinsá atu hatene estatistika juventude nian, bainhira ita halo programa ruma kona-ba juventude nian, ita sai oituan husi objetivu lolos husi dezenvolvimetu sustentabilidade nian.” Dehan Ministeriu Joventude Desportu Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento
Ministru hatutan, nune’e ho oportunidade refere, Ministériu servisu hamutuk perseiru internasionál UNFPA, halo lansamentu ba relatóriu refere, nune’e ema hotu bele hatene kona-ba programa ne’e rasik.
“Tanba ne’e ita uza oprtunidade ba ambitu komemorasaun nian hodi halo lansamentu ba relatóriu dividendu Monográfia juventude, atu ema hotu bele hatene, exemplu ita haree familia sira ne’ebé iha no barak tebes, nune’e ba oin ita bele kria kondisaun ruma ba sira.” Hatutan Ministru Nelyo Isaac Sarmento
Haree husi 2002 mai to’o agora, barak liu iha familia ida bele iha oan na’in 8 ba leten. Ida ne’e mós hanesan kauza ida ba ita, oinsa mak ita bele halo planu ho di’ak ba situasaun ida ne’e, nune’e ba futuru bele redus ona. Husi lansamentu refere, bele hatene katak inan feton sira komesa iha koñesimentu ona kona-ba asuntu ekonomia no problema sosial sira. Apela ba governante hotu, sosiedade sivil nomos organizasaun internasionál sira, nune’e bainhira halo atividade ruma, atu bele inklina juventude sira.
Iha fatin hanesan reprezentante Fundu Nasaun Unida ba Populasaun iha Timor-Leste, Pamela Aine hateten, sente hanesan onra boot ida, iha loron internasionál juventude nian no lansamentu monografia dividendu demográfiku, ne’ebé dezenvolve uza dadus husi sensu populasaun no abitasaun 2022 Timor-Leste nian.
“Ohin ita halibur hamutuk iha loron internasionál juventude 2025, ne’ebé selebra ho tema “Asaun Juventude Lokál sira ba ODS sira no liután.” Tema ida-ne’e koalia kona-ba ita-boot nia papél, nu’udar foin-sa’e, hodi transforma objetivu globál ba progresu lokál iha Timor-Leste. Ita haree ida-ne’e loron-loron, iha asaun reziliénsia klimátika, inovasaun dijitál, iha konta istória kriativu no lideransa ne’ebé forma komunidade nia moris.” Tenik Fundu Nasaun Unida ba Populasaun iha Timor-Leste Pamela Aine
Nia hatutan, monografia refere lori joventude sai prioridade ba dezenvolvimentu nasionál no kompromisu ne’ebé reflete iha aliñamentu ho objetivu globál sira, inklui estratéjia ONU nian ba foin-sa’e sira no estabelesimentu eskritóriu globál ONU nian ba juventude. Kontinua fó prioridade ba envolvimentu juventude nian liuhusi apoia dezenvolvimentu abilidade, partisipasaun sivika no kontribuisaun voluntáriu nu’udar atór lokál.
“Ita-nia esforsu koletivu inklui governu, foin-sa’e sira, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu hotu koloka ita atu aselera progresu kona-ba objetivu dezenvolvimentu sustentável no prepara ita-nia foin-sa’e sira atu aproveita oportunidade sira ne’ebé aprezenta husi Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN.” Profunda reprezentante UNFPA
Nia afirma, konseitu husi dividendu demográfiku refere potensiál ba kreximentu ekonómiku ne’ebé bele rezulta husi mudansa sira iha estrutura idade nasaun ida nian, husi populasaun ho idade servisu nian ho idade 15-64 aumenta relativamente ba dependente sira, labarik no idozu.
“Ida-ne’e loke oportunidade, se ita asegura katak ita-nia foin-sa’e sira edukadu, saudavel, iha abilidade, no iha empregu sensus 2022 hateten mai ita katak liu 70% husi populasaun ho idade menus husi 35, no besik 52% ho idade 14 to’o 24, aumentu juventude ida-ne’e la’ós dezafiu ida, Ida-ne’e maka ami nia vantajen ne’ebé define.” Afirma Fundu Nasaun Unida ba Populasaun iha Timor-Leste Pamela Aine
Nia akresenta, tanba ne’e iha xave haat atu avansa partisipasaun no dezenvolvimentu foin-sa’e nian, primeiru investe iha Edukasaun no Abilidade sira, tenke fó prioridade ba aprendizajen ho kualidade no inkluzivu, liuliu ba labarik-feto no feto-klosan sira.
“Ita hotu hatene katak iha Timor-Leste iha diferensa jéneru, ho de’it feto ida husi feto na’in haat ne’ebé partisipa iha forsa traballu, ita presiza polítika sira responde ba jéneru ne’ebé hasai barreira sira no habelar oportunidade sira ba feto no labarik-feto sira.” Akresenta Pamela Aine
Nia relata, nune’e mós kria empregu no suporta empreendedorizmu ida ne’ebé reziliente presiza empregu ne’ebé di’ak no meius subsisténsia ne’ebé signifikativu. Tenke investe iha PME sira, abilidade dijitál sira, dezenvolvimentu rurál, no setór sira intelijente ba klima, iha ne’ebé joven sira bele lidera.
Esplika liután monografia ida ne’e laos sai hanesan dokumentu ida iha surat-tahan, maibé hanesan trampolin ida ba asaun. Apela ba governante sira, parseiru dezenvolvimetu, setór privadu, tenke investe barak liubá juventude hotu, hanesan vantajen kompetitiva ba tempu naruk.
Reportajen : Nelfiano
Foto : Nelfiano