CBRNTL Hamutuk ho Parseru Realiza Sorumutu Durante Loron 3 Kolia Kona-ba Diretu EhD

Dili, 15 Agostu 2025 (Média Democracia) – Community Based Rehabilitation Network Timor-Leste (CBRNTL), kolabora ho UN Women, Unidade Asesoria Direitus Umanus no UNICEF hala’o workshop, hodi hametin advokasia monitorizasaun no relatoriu ba direitu ema ho defisensia nian iha Timor-Leste hodi garante inkluzaun iha rai-laran. Workshop ne’e hala’o iha Salaun JP Comoro, kinta feira semana ne’e.

Diretora Ezekutiva CBRNTL, Norberta da Silva hateten, objetivu husi worshop ba loron ohin nia atu diskute no haree kona-ba mekanismu servisu advokasia nian durante ne’e liu-liu halo monitorizasaun ba ema ho difisensia iha rai laran.

“Worshop ohin hametin mekanismu advokasia monitorizasaun no relatoriu kona-ba situasaun EhD” ho objetivu organizasaun EhD no Sosiedade Sivil durante ne’e halo misaun boot liu mak advokasia, iha servisu advokasia ne’e presiza hatene kona-ba mekanismu oinsá, lalaok sira no evidensia sira atu bele halo advokasia. Koalia kona-ba advokasia ita influensia ba mudansa neʼebé atu akontese husi aplikasaun lei politika sira ne’ebé durante ne’e TL iha ona, hodi proteje no garante direitu EhD.” Dehan Diretora Ezekutiva CBRNTL, Norberta da Silva

Diretora Ezekutiva CBRNTL hatutan, relasiona ho bareira oioin ne’ebé EhD sira hasoru iha parte setor sira, tanba de’it sira nia kondisaun neʼebé iha, husi ne’e mak organizasaun sira kontinua hala’o advokasia hodi influensia parte hotu-hotu atu labele husik ema ida iha kotuk.

“Ita sei hasoru maka EhD hasoru bareira oinoin hodi asesu ba servisu esensial sira hanesan edukasaun, saude no justisa. Tanba sei mosu iha deskriminasaun tanba tipu defisensia la hanesan no mosu mós iha violasaun mai husi familia, entaun servisu neʼebé ONG atu halo mak advokasia ba influensia mudansa politika no muda komunidade nia persepsaun bele iha konsiensia, hodi garante ema hotu no membru familia hanesan atu moris iha familia ka komunidade ida.”  Hatutan Diretora Ezekutiva CBRNTL

Nia afirma, edukasaun, saude no justisa sei mosu iha deskriminasaun tanba tipu defisensia la hanesan no mosu violasaun ne’ebé mai husi familia, servisu neʼebé ONG atu halo mak advokasia ba influensia mudansa politika no muda komunidade nia persepsaun bele iha konsiensia. hodi garante ema hotu no membru familia hanesan atu moris iha familia ka komunidade ida

Iha fatin hanesan Reprezentante Provedoria dos Direitus Humannus no Justisa, Filomena Maria de Fatuna Dias hateten, PDHJ partisipa iha wonshop ne’e hanesan orgaun prinsipal hodi bele hases ba diretus humanus no direitu EhD nian iha rai laran.

“Ohin ami aprezenta atu haree direitu umanus ba EhD nian, liga bo liberdade fundamental no CRPD kona-ba konvensaun ne’ebé ita ratifika ona. Tanba ne’e objetivu prinsipál hanesan estratejia advokasia ida, hodi hato’o ba kualidade sira, govermante, entidade publika sira hotu oinsa atu proteje direitu EhD ne’ebé di’ak.” Haktuir Reprezentante Provedoria dos Direitus Humana no Justisa Filomena Maria de Fatuna Dias

Reprezentante Provedoria dos Direitus Hunzanas no Justisa, afirma iha konstituisaun RDTL direitu Ema ho Defisiensia nian, dever estadu atu proteje no promove sidadaun hotu hodi hetan direitu ne’ebé igual.

“Ita hatene iha konstituisaun ne’eba garantia EhD la deskriminasaun no estadu mós ratifika ona konvensaun EhD nian. CRPD halo ona iha 2023 laos ratifika de’it konvensaun, maibé mós ratifika ita-nia profisional ka protokolu ne’ebé fó biban ba ema individu atu hato’o keixa ba iha komite bainhira sira hetan violasaun, entaun ne’e hanesan meius ida bainhira estadu ratifika no garantia fundamental ne’ebé konsagra iha konstituisaun ka ita-nia lei inan, entaun dever estadu nian atu promove no kumpri.” Afirma Reprezentante Provedoria dos Direitus Humana no Justisa

Nia subliña relasiona ho worshop ba loron tolu atu ajuda hodi halo advokasia ba estadu, governu no parte relevante sira, oinsa atu trasa politika públiku ida neʼebé bele respeitu dignidade umanu EhD no tane-aas prinsipiu direitu umanus ba ema ho difisiensia hotu iha rai laran.

Esplika liután iha workshop ne’e partisipa masimu husi organizasaun Ema ho difisensia nian, inklui Sosiedade Sivil no parseriu dezenvolvimentu sira husi organizasaun internasional no lokal hotu iha rai laran.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Nelfiano

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *