Estudante UNITAL la Aseita atu Sosa Kareta Foun ba Deputadu Sira

Dili, 01 Setembru 2025 (Média Democracia) – Estudante ativu iha Universidade Oriental de Timor Lorosae realiza komunikadu imprensa relasiona ho Parlamentu Nasional deside atu sosa kareta prado ba Deputadu sira iha parlamentu, hamutuk kareta neennulu resin-lima. Komunikadu ne’e hala’o iha resintu UNITAL.

Iha komunikadu ne’ebé hato’o husi portavoz estudante UNITAL Jaime da Cruz Castelhano dehan, Timor-leste estadu direto demokratiku ne’ebé harii husi vontade povu nia hakrak rasik no tenki respeita ba dignidade ema moris ida-idak nian ne’ebé hatur ona iha konstitsaun RDTL artigo (1) Parlamentu Nasional nu’udar segundu orgaun soberanu iha estadu RDTL, iha ne’ebé Deputadu sira hola kna’ar nu’udar reprezentante povu iha uma fukun Parlamento Nasional, tuir konstituisaun RDTL artigo 92 hodi hola papel hanesan kria lei, halo fiskalizasaun ba programa ne’ebé governu ezekuta, no foti desizaun polítika ne’ebé adekuadu no justu atu garantia bem-estar do povu.

“Nune’e relasiona ho desizaun Politika Parlamentu Nasional nian ne’ebé preve orsamentu $4.2 milhões atu sosa viatura foun ka kareta prado hamutuk unidade 65 ba Deputadu sira iha Parlamentu Nasional ho razaun katak, kareta hirak ne’ebé uza durante a’at no bosan hotu ona. Nune’e duni prezisa sosa foun, tanba kustu manutensaun ne’ebé bo’ot liu. Ho assuntu sira ne’e hotu, mak ami estudante UNITAL lamenta tebes no diskorda total politika Parlamento Nasional nian ne’ebé atu sosa kareta lusu ou prado ba Deputadu hamutuk 65. Tanba ita haree no observa politika sosa kareta prado ba deputadu sira laos foin primeira vez maibé sai hanesan ona kustume ou kultura ba sira hahu husi primeiro legislatura to’o sexta legislatura. Laos sosa de’it kareta prado, maibé simu subsidiu oioin no direitu regalia sira hanesan, osan ba manutensaun, alojamentu, laptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan ne’ebé privileziu tebes ba Deputadu sira iha parlamentu nasional.” Dehan portavoz estudante UNITAL Jaime da Cruz Castelhano

Portavoz informa, durante ne’e ema hotu hare’e kada periodu gorvernasaun sempre troka malu maibé deputadu sira la’os ona representante povu hodi koalia destinu ka moris di’ak povu nian maibé sira koalia representa de’it sira-nia partidu, sira-nia grupu, sira-nia-an, sira-nia familia no representa de’it ema osan nain kompaña sira. Deputadu sira iha Parlamento Nasional laiha ona seriedade hodi deskute problema sosial ne’ebé akontese iha estadu RDTL ida ne’e hanesan, Ospital agora dadauk aimoruk laiha tratamentu la adeakuadu ba pasiente sira, Edukasaun hakdasak, liliu eskola barak maka menus profesores, fasilidade, menus sala aula blibioteka nst. Kazu mal nutrisaun kontinua sae makas to’o 45%. Taxa dezempregu kada tinan kontinua sae makas, Infraestutura bazika hanesan estrada bee-moos, eletresidade, nafatin sai preokupasaun ba povu liliu iha area rural.

Maibé Deputadu sira hatene de’it buka meius oioin, liuhusi kria lei hodi fó privileziu no hariku sira nia-an no familia, inklui assegura ka proteje de’it distinu partidu nian ba kada eleisaun iha periodu sira tuir mai.

“Iha sorin seluk ita hotu hare’e mós katak, uma fukun Parlamentu Nasional, ohin loron sai de’it fatin ba istori malu, trata malu, dun malu, no konta istoria, aat liután maka Deputadu sira uza Parlamentu Nasional sai hanesan fatin GMT hodi sadik malu hatudu fali sira-nia premanismu iha uma fukun Parlamentu Nasional. Buat sira ne’e sai ona toman a’at husi Deputadu sira iha Parlamentu Nasional, no ida ne’e ami konsidera katak, hatun imagen no kredibilidade orgaun soberanu estadu nian hanesan Parlamentu Nasional iha estadu ida ne’e.” Informa portavoz estudante UNITAL Jaime da Cruz Castelhano

Ho problema hirak ne’e, mak ami estudante UNITAL lamenta tebes hodi hato’o ezisensia katak:

  1. Ami husu ba Parlamentu Nasional liu-liu komisaun relevante katak, presiza tetu didi’ak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira, tanba ita haree montate osan ho kustu ne’ebé boot tebes bele aloka fali ba nesidade seluk povu nian, labele gasta de’it osan povu nian ba privileziu ema ka grupu minoria nian.
  2. Hare’e ba politika ne’ebé la nesesariu tebes atu hola kareta prado mak ami estudante akademiku UNITAL husu Parlamentu Nasional, liuhusi poder administrativa kompetente atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku.
  3. Ami konsidera katak, desizaun politika ba sosa kareta lussu ka prado, ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebe la efisiente. Tanba fundu supostu bele aloka ba programa kombate ki’ak, melhora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibé uza de’it ba ema balu nia interese. Desizaun sira ne’e hatudu momos diferensa sosial ne’ebé bo’ot tebes entre elite politiku sira no povu iha rai ida ne’e, tanba kereta lussu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun ki’ak ne’ebé sidadaun barak hasoru.
  4. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional tenki iha ona politika ida seriedade hodi foti desizaun ba bem-estar komun ka moris di’ak ba povu no nasaun ida ne’e nian. Labele halo desizaun ne’ebé fó benefisia de’it ba interese grupo, partido, no familia iha estadu RDTL ida ne’e.
  5. Husu ba Deputadu sira hatur kapasidade no responsabilidade moral hodi resolve problema sira ne’ebé agora dadauk akontese iha estadu ida ne’e hanesan, iha saúde aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, bee-moos laiha, Estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris. No setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibé deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa ne’ebé governu ezekuta
  6. Ami mós husu Parlamento Nasional altera ona lei pensaun vitalissa ne’ebé la fó benefisiu ba povu maibé fó bokur de’it grupo minoria.

Ikus liu, ami husu ba estudante akademiku husi universiade no institute sira hotu, veteranus sira sosiedade sivil, no povu maubere hotu-hotu atu hamrik hodi kontra desizaun politika ne’ebé injustu no la afavor ba povu, maibe fo benefisiu de’it ba Deputadu sira no haburas de’it injustisa sosial iha estadu RDTL ida ne’e.

Reportajen : Komuikadu Imprensa UNITAL

Foto : Domingas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *