Prezidente Ramos Hasoru Malu ho Diretór Jerál IMF

Kuala Lumpur-Malázia, 28 Outubru 2025 (Média Democracia) – Prezidente Republika José  Ramos-Horta akompaña husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay no Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN nian Milena Rangel   hala’o enkontru produtivu ida ho Sra. Kristalina Georgieva, Diretora Jerál Fundu Monetáriu Internasionál (FMI), hodi foka ba futuru ekonómiku nasaun nian, iha ambitu adezaun foin lalais ne’e ba ASEAN, no dalan estratéjiku sira ba dezenvolvimentu sustentável.

Diretór Jerál Kristalina Georgieva iha sorumutu ne’e fó parabéns ba Timor-Leste nia admisaun istóriku ba ASEAN, hodi nota katak iha mundu ida ne’ebé pragmátiku ba beibeik, papel rejionál nasaun nian sai importante liután, nia rekoñese Timor-Leste nia pozisaun úniku nu’udar nasaun joven ho vantajen atu estabelese nia destinu rasik.

Iha diskusaun, Prezidente Horta espresa ninian agradesimentu kle’an ba parseria firme FMI nian dezde loron dahuluk independénsia nasaun nian. Timor-Leste adere ba ASEAN ho humildade no kompromisu atu hametin unidade rejionál, foti lisaun husi bloku rejionál sira seluk. Prezidente subliña katak pás doméstika mak fundasaun ba dezempeñu ekonómiku no hasa’e kooperasaun ho parseiru sira ASEAN nian.

Prezidente Horta fó sai progresu signifikativu ne’ebé halo ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu governu nian, hodi destaka investimentu krítiku sira iha infraestrutura nasionál asesu ba eletrisidade agora atinji pursentu 96.1 husi populasaun no sita projetu boot sira hanesan Parseria Públiku-Privadu Portu Tibar nian, kabel submarinu foun, Aeroportu foun ida, no estaleiru boot ida ne’ebé planeadu.

Atu dezenvolve nasaun ne’e presiza buat rua, estrada no eletrisidade. Uluk la iha ema ida mak asesu di’ak, agora ne’e porsentu 96.1, nune’e ita investe ona iha ita-nia nasaun.

Prezidente konklui, Tema sentrál ida husi diálogu mak diversifikasaun ekonómika. Diretór Jerál FMI nian enkoraja atu foka ba kriasaun ekonomia ida ne’ebé diversifikadu liu atu fó oportunidade ba populasaun joven Timor-Leste nian no atu hamenus dependénsia ba setór petrolíferu. Nia oferese apoiu tékniku FMI nian hodi ajuda harii baze fiskál ida ne’ebé metin liu no jere Fundu Petrolíferu hodi garante previzibilidade ba jerasaun sira iha futuru.

Iha enkontru ne’e Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña husi Vise-Primeiru-Ministru Francisco Kalbuadi Lay no Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN nian Milena Rangel, ne’ebe partisipa iha enkontru ne’e, deskreve esforsu governu nian atu hasa’e setór naun-petrolíferu sira, inklui turizmu no Ekonomia Azul. Sira aborda dezafiu atu muda mentalidade sira no promove empreendedorizmu, hodi fó sai planu sira ba banku nasionál ida atu apoia empreza mikro, ki’ik no médiu sira. Objetivu maka atu kapitaliza produsaun rai-laran hodi hamenus importasaun no kria empregu ne’ebé sustentável.

Durante hala’o sorumutuk ne’e Parte rua konkorda kona-ba ligasaun krítiku entre oportunidade ekonómika no pás globál. Prezidente konklui enkontru ne’e hodi konvida formalmente Diretór Jerál atu mai vizita Timor-Leste, konvite ida ne’ebé simu ho laran kmanek.

Reportajen : Komunikadu PR

Foto : Media PR

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *