Dili, 05 Novembru 2025 (Média Democracia) – Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun liuhusi Vice-Ministra ba ASEAN realiza workshop kona-ba Post Accession Workshop on Understanding a implementing Timor-Leste’s ASEAN Economic Community (AEC) Commintments ho tema “Beyond Accession, Forging Timor Leste’s Nasional AEC implementation Roadmap 2026-2030. Workshop ne’e sei realiza durante loron 4 to’o 6 fulan novembru 2025 iha Hotel Timor Dili.
Iha entrevista ho Vice-Ministra ba ASEAN Milena Rangel hateten, sorumuk ida ne’e atu haree fila-fali adezaun ne’ebé akontese ona iha semana kotuk tuir kompremisiu sira liuliu ba komunidade ekonomika ASEAN nian.
“Oinsa ita bele implementa kompremisiu sira ne’e bazeia ba akordu sira ne’ebé ita asina liu ona, ohin iha sorumutuk ida ne’e marka prezensa husi ita-nia estadu membru ASEAN sira hanesan Cambodia, Laos, nomos Vietnam, ohin sira hakarak mai partilla sira nia esperensia bainhira sira sai hanesan membru ba ASEAN.” Dehan Vice-Ministra ba ASEAN Milena Rangel
Vice-Ministra hatutan, sorumutuk ida ne’e partisipa mós husi akademiku sira, NGO internasional nomos nasional sira inklui Uniaun Europeia ho ADB. Iha ajenda workshop ne’e sei diskute asuntu importante sira haree liubá iha adezaun Timor-Leste ba membru ASEAN nian haree mós ba ekonomia.
“Asuntu ne’ebé ita foti maka atu empodera ita ninian empreza nasional atu ajusta sira-nia pratika loron-loron atu nune’e bele atinji resultadu ida ne’ebé di’ak iha prosesu integrasaun regional ida ne’e, tanba ne’e workshop refere importante tebes hodi ita bele kria planu ba servisu ne’ebé presiza halo. Aleinde ne’e peritu ne’ebé atu mai fahe esperensia husi peritu nasional no internasional, nomos partisipante ofisiais sira ne’ebé atu tuir workshop hamutuk limanulu resin.” Hatutan Vice-Ministra ba ASEAN
Vice-Ministra ba ASEAN informa, aleinde partisipante sira ne’e mai rona esperensia sira iha mos esbosu ida ne’ebé bolu estrategi vision implementation liga ba ASEAN ekonomik pilar nian haree ba planu ida ne’ebé sei kobre ba servisu hahu husi tinan 2026 to’o 2030 halo ona aprezentasaun iha Konsellu Ministru no aprova ona antes Timor-Leste atu adere ba ASEAN.
“Ohin ita hare fila-fali planu ne’e no hare mós atividade sira detallu atu nune’e bele aliña hamutuk ho nesesidade regiaun nian nomos objetivu regiaun, nunee sira ne’ebé partisipa iha workshop bele aumenta koñesimentu ba rendimentu nian, workshop.” Informa Vice-Ministra ba ASEAN Milena Rangel
Vice-Ministra reafirma, planu asaun hahu husi 2026 -2030 haree liubá setor ekonomiku nian sei foka liubá, oinsa atu kria ambiente ida ne’ebé amigavel iha atividade komersiu nian, bens no servisu asegura investimentu tanba governu hakarak kria kondisaun ida ne’ebé forte iha rai laran.
Hatutan husi Governante Vietnam Tran Dong Phoung hateten, partisipa iha workshop ida ne’e atu fahe esperensia kona-ba Vietnam sai membru ba ASEAN durante tinan tolunulu ona hanesan membru ba ASEAN kompara ho Timor-Leste depois adere ba ASEAN iha integrasaun halai liubá pilar ekonomia maibé iha mudansa ba politika global ekonomia nian.
“Integrasaun ne’e mós abrajen ba pilar sira seluk, entaun Timor-Leste nia integrasaun ne’e dezafiu sei la hanesan ho Vietnam bainhira ita atu halo komparasaun iha tinan tolunulu liubá entaun ho apoiu sira husi parseriu dezenvolvimentu sira ha’u fiar katak Timor-Leste sei susesu iha prosesu implementasaun ba komitmentu Timor halo iha prosesu adezaun ba ASEAN.” Dehan Governante Vietnam Tran Dong Phoung
Governante Vietnam ne’e hatutan, worshop ida ne’e hanesan momentu ida ne’ebé importante tebes depois semana ida Timor-Leste adezaun sai membru ba ASEAN nian iha loron 26 fulan outobru tinan 2025, rekomendasaun hanesan Governu Vietnam ba Timor-Leste maka tenke hasa’e kapasidade bulding ba governu, setor privadu no NGO nian iha Timor-Leste, aliñiamentu ba inatrumentu legais sira hotu, ikus liu maka tenke hasa’e tan koñesimentu iha lingua inglesa tanba lingua ne’e maka ASEAN nian.
Reportajen : Domingas
Foto : Domingas
