Dili, 05 Novembru 2024 (Média Democracia) – Loja Hakbiit Feto ne’ebé harii iha Sekretariadu Rede Feto Timor-Leste ofisialmente Inagura ona husi Ministru Comérsiu Indústria, Sekretária Estadu Igualdade, Uniaun Europeia iha Timor-Leste ne’ebé benefísia husi grupu feto 15 husi Munisípiu haat, hanesan parte ida husi projetu hakbiit feto ne’ebé implementa husi Adventist Development And Relief Agency (ADRA) no Rede Feto Timor-Leste ho finansiamentu husi Uniaun Europeia no Ajénsia Dezenvolvimentu Austrália.
Reprezentante Husi Adventist Development And Relief Agency (ADRA), Sanjay dehan ohin loron halo asaun ida hodi hasoru Violénsia Bazeia ba Jéneru nomos empodera feto liuhusi oportunidade no partisipasaun.
“Empodera feto no kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru feto nia empoderamentu hanesan funu ne’ebé hasoru nonok tinan barak, la’ós de’it iha Timor-Leste maibé iha fatin barak iha mundu, Ohin ita halo asaun ida ne’ebé la’o dadaun ona no hasoru dalan ne’ebé lori mudansa ba Inkluzaun sosial, ba feto nomós movimentu ida aumenta oportunidade ba feto atu sai inplementadór iha Timor.” Dehan Reprezentante ADRA Sanjay iha Serimónia Inagurasaun iha Rede Feto Caicoli Dili
Projetu hakbiit feto hahú implementa iha Marsu tinan 2021 no sei remata iha fevereiru tinan 2025 ne’ebé kobre Munisípiu haat hanesan Ainaru, Baucau, Covalima, Bobonaro inklui Dili.
Objetivu husi projetu hakbiit feto ne’e atu empodera feto sira iha vida Sosiál no ekonomia liuhusi hasa’e sira-nia partisipasaun iha atividade sosiál no kadeia de valor. Ohin loron Sekretária rede feto sai hanesan uma ba loja Hakbiit feto ofisialmente ita atu Inagura husi Sekretária Estadu Igualdade no embaixada Uniaun Europeia. Loja ne’e hatudu produtu agrikultura prosesu husi grupu 15 husi Munisípiu 4
Iha lansamentu ne’e Embaixadór Uniaun Europeia Marc Fiedrich apresia Feto sira ne’ebé produz produtu lokal hodi fa’an iha loja Hakbiit Feto.
“Ha’u fó parabéns ba Rede Feto, ADRA nomos parabéns ba feto sira neʼebé prodús no prosesa produtu sira, hodi fa’an dadaun iha Loja Hakbi’it Feto. Inspira tebes atu haree rezultadu konkretu sira-ne’e. Ho abilidade balun ne’ebé foin hetan, servisu maka’as, dedikasaun, no tulun uitoan ne’ebé iha, feto Timor-oan sira ne’e agora hahú sira nia negósiu.” Nia dehan
Iha biban ne’e Prezidente Konsellu Diretoria Rede Feto Timor-Leste, Zelia Fernandes haktuir Loja hakbiit feto ne’e nu’udar mehi husi Rede Feto ho membru sira iha tinan barak nia laran maibé ohin loron konsege implementa.
“Sai nu’udar mehi ida ne’ebé Rede Feto ho nia membru sira mehi iha tinan barak nia laran, bainhira ita hahú diskusaun ita hanoin katak desde inísiu programa hakbiit feto ne’e importante, bainhira feto ida ekonomikamente independente ida ne’e sai orgullu ba sira hodi kontribui atu foti desizaun no prevensaun ba Violénsia oioin ne’ebé akontese.” Dehan Presidente Zelia Fernandes
Loja refere la’ós sai de’it sentru ba fa’an produtu feto sira nian, maibé sai mós hanesan sentru formasaun ida hodi aprende ba malu oinsá bele aumenta kapasidade atu prosesa produtu hodi lori projetu ba merkadu.
Nia dehan Rede Feto Timor-Leste hanesan makina advokasia hodi promove feto nia produtu lokal ba públiku hodi tulun grupu hirak ne’e.
“Rede Feto Timor-Leste nu’udar mákina advokasia, apenas Promove produtu inan feton sira nian ne’ebé mai husi grupu benefisiáriu oioin, husi área rural nian ba iha públiku, nune’e bele tulun ita-nia inan feton sira nia produtu ne’ebé halo ona iha tempu barak ba iha públiku.” Nia dehan
Tanba dalabarak feto sira iha kreatividade maibé difisil atu asesu ba iha merkadu nomos ho ekipamentus ne’ebé limitadu, difikulta sira-nia produtu atu lori ba merkadu.
Nia afirma katak ho lansamentu loja Hakbiit feto ne’e bele sai hanesan sentru ida hodi rai grupu feto sira-nia produtu hodi tulun sira.
“Hanoin katak ho lansamentu loja ida ne’e bele sai hanesan fatin ida ba sira atu bele mai tau sira-nia sasán nomos sai fatin diskusaun ba inan feton sira atu bele deskuti, no ba Munisípiu sira projetu ne’e seidauk konsege ba to’o ba sira atu aprende ba malu hodi nune’e hakbiit malu ho di’ak liután.” Nia afirma
Entretantu Produtu lokál ne’ebé grupu feto sira prodúz hanesan Husi Kripik, Marmelada Fore rai, Marmelada Lakeru, kripik Fehuk nomos supermie ne’ebé halo husi produtu lokal no seluk tan.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania

