ME Hamutuk ho parseiru Dezenvolvimentu Deskute Programa EMULI hodi Dezenvolve Edukasaun iha TL

Dili, 10 Novembru 2025 (Média Democracia) – Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) ba Edukasaun Siénsia no Kultura (UNESCO) no Fundu Nasaun Unida ba Infánsia (UNICEF) deskute programa Edukasaun Multilíng (EMULI) ne’ebé ho objetivu atu dezenvolve kualidade edukasaun liuhusi uza lian lokál, atu hanorin labarik sira ho konseitu hanesan numerasia no literasia antes komesa hanorin lian ofisiál.

Tuir Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares hateten, ohin Ministériu Edukasaun enkontru ho parseiru sira ne’ebé durante ne’e apoiu implementasaun programa Edukasaun Multilíng, ho objetivu atu halo aprezentasaun ida ne’ebé ekipa EMULI halo estudu Vesline ida, atu haree no sai hanesan materia baze ida ba Ministériu Edukasaun (ME).

“Iha 2026 ita atu hahu halo programa EMULI iha eskola 62, entaun ita tenke iha kedas dadus baze ida, no se intervensaun ita hahu agora depois tinan rua mai ita haree nia progresu halo oinsa, entaun ita labele konta istoria de’it maibé ita tenke iha dadus. Dehan Minista Dulce iha Ministériu Edukasaun, Vila-verde Dili.” Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares

Ministra informa liután katak, antes atu komesa fali programa referidu, peskizador sira sei halo uluk peskiza atu bele iha dadus.

“Programa ne’e mós balun hahu uluk ona iha tinan ne’e, entaun antes atu hahu fila-fali iha ne’eba peskizador sira hahu uluk ho peskiza, nune’e ME bele kaer dadus baze ida bainhira tinan rua mai ita bele kompara ona dadus tinan 2025 to’o 2027 lao oinsa.” Informa Ministra Edukasaun

Parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé durante ne’e apoiu programa EMULI husi, UNESCO, UNICEF, CARE International no agora iha mós Banku Mundial ne’ebé interese atu apoiu.

Enkuantu Pograma EMULI atu hasa’e kualidade aprendizajen ba estudante sira no fasilita sira-nia komprensaun ba lian ofisiál sira, tanba evidénsia hatudu bainhira labarik ida aprende lian ne’ebé nia hatene ona, nia sei la lakon tempu atu lee imajen ruma.

Nia salienta tan katak, ho ida ne’e mak ita realiza programa bazeia ba estudu sira iha mundu hatudu katak bainhira labarik sira aprende husi lian ne’ebé nia hatene ona, fasil liubá nia atu aprende lian daruak hanesan lian Portugés no tetun.

Membru governu ne’e hatutan, Programa referidu implementa ona iha munisípiu Lautém, Manatuto, no RAEOA, no sei kontinua habelar ba eskola sira seluk. Kona-ba lian ne’ebé durante ne’e implementa iha eskola hanesan, Fataluk, Galolen no baineku, nune’e nian progresu lao di’ak tebes.

Iha parte seluk tuir Embaixador Boavontade ba programa EMULI, Cristry Sword Gusmão hateten nia parte nunka imajina atu to’o iha pontu ida ne’e, atu habelar lian tolu.

“Ha’u nunka imajina katak ita ohin loron sei to’o iha pontu ida ne’e, atu habelar programa iha lian orijinál tolu ho signifikativu, maibé mós habelar ba komunidade lian foun sira.” Dehan Embaixadór Boavontade ba programa EMULI, Cristry Sword Gusmão

Embaixador ne’e sublina, desafiu ida ne’ebé enfrenta mak kualidade profesór, ida-ne’e la’ós de’it problema ida ne’ebé limitadu ba eskola sira ne’ebé la’o iha fatin hotu-hotu. Entaun ita presiza formasaun ba profesór, ida ne’e hanesan prioridade ne’ebé boot tebes ba dezenvolvimentu materiá aprendizajen foun sira no alfabetu báziku sira, nune’e iha oportunidade ida ne’e atu atualiza kona-ba dezenvolvimentu programa iha tinan ida-ne’e nia susesu maka’as ba apoiu kontinua husi ita-boot sira hotu.

Reportajen : Tomas

Foto : Tomas

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *