Selebra 12 Novembru Dala-34 Hodi Hanoin Hikas Eroi Sira Luta ba Ukun Rasik-an

Dili, 13 Novembru 2025 (Média Democracia) – Iha serimónia Komemorasaun Loron Masakre Santa Cruz ba da-34 (12 Novembru 1991-2025) ho tema “Ha’u Ema Timór, Orgullu ho Ha’u-Nia Nasaun” Primeiru Ministru hateten Juventude resistensia 12 de Novembru halo asaun manifestsaun atu ejize ba Mundu hodi husu Timor nia direitu ba ukun rasik-an.

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha diskursu hateten, sente kontente tebes tanba komemorasaun Masakre Santa Krús ba da-34 ne’e iha juventude barak mak partisipa hodi hatene oinsá juventude uluk luta ba ukun rasik-an.

“Istória 12 Novembru 1991, joven barak neʼebé luta ba ukun rasik-an sira hanorin mai ita kuandu ita temi ba interese nasionál, ita labele fahe malu beibeik. Idaidak iha nia hanoin no hakarak, maibé kuandu temi interese nasionál, hotu-hotu tenke hamutuk.” Dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha Semitériu Santa Cruz

Primeiru Ministru hatutan, iha serimónia ohin ne’e, iha bandeira RDTL, iha mós bandeira Portugál, FRETILIN no UDT, ne’ebé dehan katak bandeira partidu rua ne’ebé haketak-an tanba tuir ideolojia no polítika, maibé atu defende ukun-an, joven sira husi 12 Novembru hanorin la’o hamutuk ba interese nasionál aas liu interese kada partidu ida nian, partidu ida bele hanoin la hanesan, tanba iha nia direitu no devér, maibé ba interese nasionál hotu-hotu defende hamutuk.

“Joventude 12 Novembru hanorin mai ita tanke tau iha konxénsia. Ha’u husu ba imi joven foinsa’e sira atu estuda maka’as, muda karáter foun ida hodi ita tuir dalan ne’ebé sira hatudu ona ne’e, ida-ne’e maka fó sentidu ba ita-nia komemorasaun, nune’e husu ita hotu halo reflesaun didi’ak.” Hatutan Primeiru Ministru

Primeiru Ministru afirma, fundadór sira balu sei moris, haree ba mundu nia lala’ok, haree ba inimigu tama husi fronteira, sira sente katak ita proklama tiha unilateralmente RDTL hodi bele haruka maluk sira ne’ebé ba liur hodi dehan katak Timor ukun-an tiha ona, no tenke defende Timoroan nia direitu iha 1975, 28 Novembru.

“Hafoin ne’e, iha 07 Dezembru, inimigu invade Timór, parakedista sira tun iha Dili, ho ida-ne’e mak atu dehan karik proklamasaun unilaterál ne’e la rekoñesidu iha mundu. “Ho ida-ne’e mak joven sira mai halo manifestasaun husi Motaél to’o Santa Krús, sira ezije ba mundu, ONU, katak tuir direitu internasionál Timór sei iha deskolonializasaun, Portugés nia okos.” Afirma Primeiru Ministru

Iha serimónia ne’e, iha mós bandeira Portugál, tanba momentu ne’ebá ezije ba Portugál atu hamriik hodi defende Timór nia direitu ba ukun-an. Sira mós komprende katak inimigu sira sei la manán Timor, tanba povu no joven tomak hamriik defende ukun-an.

Iha fatin hanesan Vise-Primeiru Ministru, Mariano Assanami Sabino hateten, Estadu Governo hili loron 12 de Novembru sai hanesan loron Joventude, atu fó onra no Gloria ba Juventude 12 de Novenbru ne’ebé sakrefika sira-nia-an ba Timor nia ukun rasik-an.

“Governu Estadu Determina 12 de Novembru nu’udar loron ba juventude atu refreleta nafatin eroi lutador sira sakrefika sira-nia-an totalidade ba ita-nia estadu ba ita-nia rai, ran ida ne’e tenke turuk fila-fali iha joven sira, tanba ne’e mak ita hili 12 Novembru nu’udar loron ba Juventude, ohin ita selebra 20 anos ba Loron juventude no 34 ano ba loron Masakre Santa Cruz, Liverdade ne’ebé ita hetan paz no estabilidade.” Dehan Vise-Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino

Vise-Ministru afirma, maibé mai laho Gratuitu sosa ho 300 mil pessoas mate ba rai ida ne’e, tanba ne’e mak konstrusaun ba paz tenke sai isin lolon ba kada joven no labarik, Joven ne’ebé iha Korea, Australia, Inglatera, Irlandia nomos Nasaun seluk, sira nia servisu ki’ik ka boot ne’ebé sira hala’o ona hanesan mós mandatu eroiku, tanba sira hatama osan mai Timor-Leste atu haburas ekonomia iha rai laran.

Iha sorin seluk Prezidente Interino Comite 12 de Novembru, Filipe Rodrigues Pereira hateten, iha diskursu husu joven atu kapasita-an iha area formsaun sira hotu nune’e hodi asegura Timor-Leste nia interese iha mundu tomak.

“Ha’u husu ba joven sira tenke prepara-an kapasita-an buka matenek, buka formsaun iha fatin oioin atu asegura Timor-Leste nian intetese hasoru nasaun vizinu, hasoru nasaun sira iha Rejiaun Asia nian nomos ba mundo tomak.” Dehan Prezidente Interino Comite 12 de Novembru, Filipe Rodrigues Pereira

Nia afirma, kolia kona-ba joven resistensia ho joven ohin loron, sempre kolia katak iha tempu uluk limitasaun no obstakulu barak mak konsege hakat liu, tanba kaer liman hamutuk, maibé joven sira daudaun ne’e la uza oportunidade ho di’ak hodi ajuda familia, komunidade nomos estadu.

Esplika liután relasiona komemorasaun 12 Novembru 1991 loron Masakre Santa Cruz ba dala-34, no loron Nasional Joventudi ba dala-20, hodi hanoin hikas Joventude sira luta ba ukun rasik-an. Nune’e iha Komemorasaun realiza husi Komite 12 de Novembru hodi partisipa husi membru Governu no Estadu, familia eroi nian nomos komunidade.

Reportajen : Nelfiano

Foto : Nelfiano

Tinggalkan Balasan

Alamat email Anda tidak akan dipublikasikan. Ruas yang wajib ditandai *