Dili, 23 Marsu 2026 (Media Democracia)- Ministériu Saudé hamutuk ho parseiru dezenvolimentu sira hanesan Unicef, UNFPA no Fundasaun Alola realiza workshop sensibilizasaun ba Membru F-FDTL Femenina sira no ba Expoza Militár sira kona-ba testu Kankru Servikál no Mamãe iha Auditoriu FFDTL Fatuhada Dili.
Reprezentante Vise Ministu Fortalesimentu Instituisionál Saúde, Diretora Jerál Kuidadu Saúde Primária Elisabet Leto Mau hatete atividade sosializasaun ne’e hanesan kontinuidade husi esforsu sira kona-ba kombate kankru sérbiku ne’ebé hahú ona iha tinan 2024.
“ho apoiu parseiru sira, ita lansa imunizasaun hasoru HPV ba labarik sira ho odade 11 to’o 14 anus ho apoiu husi governu australia no parseiru sira hanesan Unicef, UNFPA no WHO , no ohin ita atu halo rastreiu ba kankru susun no kankru sérviku ne’ebé atensaun ba feto militár sira no família husi F-FDTL sira.” Dehan Diretora jerál.liuhusi nia diakurau iha Auditorium F-FDTL segunda ne’e (23/03/026)
Diretora jerál ne’e, hato’o mós nia apresiasaun aas ba Forsas de Defeza de Timor-Leste ne’ebé ho dedikasaun, Disiplina no sakrifisiu kontinua servisu atu garante dame, estabilidade no garante seguransa ba ita-nia nasaun.
Nia dehan iha kontextu ne’e importante tebes papél feto iha forsa armada la’ós de’it hanesan feto forsa atu fó defeza ba nasaun maibé fó moris ba oin.
“feto sira mós mak inan no tutan jerasaun ba oin no sira mak ukun família no asumi papél importante ba dezenvolvimentu sosiedade sira, sira iha responsabilidade rua ne’ebé boot tebes, servisu ba nasaun nomós kuida família, tanba ne’e saúde feto sai prioridade ida ne’ebé labele haluha fato ida ne’ebé saudável mak bele dezenpeña nia papél ho di’ak iha servisu no família, feto ida ne’ebé livre husi kankru mak iha kapasidade atu kontinua ba kontribuisaun másima ba nasaun.” Nia esplika
Tqnba ne’e iha momentu ne’e ita fó atensaun espesiál ba feto militár sira nomós espoza husi militár sira katak kankru susun no kankru sérviku mak entre kankru ne’ebé afeta ba feto sira iha mundu tomak inklui iha Timor-Leste.
“tinan-tinan feto barak mak terus tanba hetan diagnostiku tarde no infelismente sira lakon vida, maibé ita iha esperansa boot tanba evidénsia hatudu katak deteksaun sedu bele salva vida, bainhira kankru detekta iha tempu ne’ebé mak sedu ho loos maka tratamentu mós sei fasil liu no rezultadu mós sei di’ak liu.” Nia salienta
Xefe Gabinete Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Koronel Marcelino Ximenes “RIZAI” agardese ba ministériu saúde no parseiru sira ne’ebé sensibiliza informasaun ba Femenina F-FDTL sira hodi bele apar ho situasaun forsa nian kona-ba Sintomas husi Kakru Serviku no Mamae.
“Importante husi sensibilizasaun ida ne’e ita hotu-hotu hatene katak kankru servikál no kaknkru mamãe mak inimigu boot ba feto sira iha mundu tomak inklui Timor-Leste, problema boot ne’ebé durante ita hasoru mak parte imformasaun, inan sira barak seidauk hatene sinais no sintomans ida ne’e buat ne’e mosu ba imi, husi miniatériu saúde.” Dehan Reprezentante Xefe Estadu Maior
Tanba Dala barak feto sira ta’uk no moe atu hatete sai kona-ba moras iha sira-nia isin lolon, no hili nonok de’it no ikus balu lakon vida.
Enkuantu atividade ne’e hala’o kada tinan tanba Instituizaun FALINTIL-FDTL servisu hamutuk ho Ministeriu Saude hetan apoiu husi Fundasaun ALOLA,EPICC,UNFPA hodi kombate moras kankru servikal no kankru mamae iha Instituisaun FALINTIL-FDTL tanba moras refere kuandu la halo prevensaun bele ifeksaun nune’e bele ameasa mos ba ema nia vida.
Reportajen : Estefania
Foto : Estefania
