Díli, 25 Juñu 2026 (Media Democracia) – Povu Timor-Leste kontinua sente triste no laran moras ho faleseimentu saudozu eis-Prezidente Repúblika Demokratika Timor-Leste, Francisco Guterres “Lú-Olo”. Maski nasaun Timor-Leste lakon líder nasional ida, komunidade no lideransa sira lembra katak moris no mate iha Maromak nia liman, no ema hotu-hotu sei hasoru momentu ida-ne’e tuir Maromak nia tempu.
Tuir Madre Canossiana FDCC, Guilhermina Marçal, hateten katak durante tinan barak moris nian, Francisco Guterres “Lu-Olo” kontribui maka’as ba luta libertasaun no konstrusaun Estadu Timor-Leste.
“Nia halo parte importante iha prosesu libertasaun nasaun nian, hodi defende soberania no independénsia povu Timor-oan to’o Timor-Leste sai Estadu independente ida ne’ebé rekonhesidu iha mundu,” dehan Madre Guilhermina Marçal iha rezidénsia saudozu Francisco Guterres “Lu-Olo”, iha Farol, Díli, quarta-feira (24/06).
Nia esplika tan katak, hafoin restaurasaun independénsia, Lú-Olo kontinua dedika nia-an ba servisu nasaun nian liuhusi kna’ar oioin. Nia uluk sai Prezidente Assembleia Constituinte ne’ebé prepara no aprova Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste, dokumentu fundamentál ida ba Estadu Timor-Leste. Saudozu mos lidera Parlamentu Nasionál antes de eleitu nu’udar Prezidente Repúblika.
“Povu barak lembra Lú-Olo hanesan líder simples, humilde no besik ba ema hotu-hotu. Iha fatin ne’ebé de’it nia bá, nia sempre hamnasa no ko’alia ho sidadaun sira la iha barreira, hatudu respeitu no fraternidade ba ema hotu. Karakterístika sira-ne’e halo nia sai ezemplu importante ida ba juventude no gerasaun foun sira. Durante nia moris tomak, Francisco Guterres “Lú-Olo” dedika nia-an ba povu no nasaun, no nia servisu, sakrifísiu no patriotizmu sei hela nafatin iha istória Timor-Leste no sai inspirasaun ba labarik no joven sira atu kontinua servisu ba dezenvolvimentu nasaun.”. Nia dehan
Maski povu Timor-Leste lakon herói no líder nasional ida, memória no legadu husi saudozu Francisco Guterres “Lú-Olo” sei moris nafatin iha povu Timor-oan sira.
Iha oportunidade ne’e, povu hotu harohan atu Maromak simu nia klamar no fó deskansu eternu ba nia alma. Sentimentu solidariedade mos dirije ba família enlutada, liuliu ba nia esposa, oan sira na’in haat. Povu hein katak família sei hetan forsa no hakbiit atu kontinua moris ho valór no prinsípiu sira ne’ebé saudozu husik hela ba sira. Reportajen:
Juliana/Leozalia
Foto: Juliana
